Cijena plina i dalje raste, i mi nećemo ni ove godine biti u plusu. Nemamo novaca za nove investicije tek za održavanje postojećeg sutava', kaže Tomislav Benčić

Cijenu energenata i energije kod nas uvijek je određivala politika i političari. Kupovali su se glasovi i socijalni mir, a gdje nas je to dovelo zorno pokazuje stanje u toplinarstvu. U zadnjih šest godina tvrtke iz tog sektora nagomilale su više od milijardu kuna gubitaka a minus i dalje raste. Sve će to na kraju doći na naplatu građanima.

Umjesto da glavnu riječ konačno prepuste struci, političari su najglasniji i sad kad je HEP Toplinarstvo zatražilo poskupljenje grijanja u šest gradova. Bivša premijerka Jadranka Kosor s ponosom se sjetila kako je ona 2009. isti zahtjev odbila. Zaboravila je napomenuti kako je tad smjenila upravu Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) jer je podržala poskupljenje. Nakon toga je 'hrabro' prebacila odlučivanje o cijeni grijanja na lokalnu vlast.

Danas se nekadašnja šefica HDZ-a isčuđava traženom poskupljenu od 37 posto a nije joj palo na pamet da bi ta brojka možda bila niža da je ona prije tri godine postupila drugačije. Pravi biser mogao se čuti iz usta predsjednika Gradskog vijeća Siska Veljka Novaka. Taj bivši HSP-ovac pronicljivo je primjetio kako HEP traži poskupljenje samo u onim gradovima gdje nisu na vlasti stranke iz Kukuriku koalicije.

Bilo bi dobro čuti od Novaka u kojim se još to gradovima HEP brine o grijanju osim Zagreba, Osijeka, Samobora, Zaprešića, Velike Gorice i njegovog Siska. Za ljude iz branše to je nepoznanica. Ali zato je ljudima iz toplinarstva dobro poznata činjenica kako od 2005. kompletna grana posluje s gubicima. Sve do te godine o cijenama je odlučivala lokalna vlast, tad je to preuzela Vlada, da bi odlukom Kosor 'vrući krumpir' ponovo prešao lokalcima.

Za vrijeme tog loptanja, uz stalna upozorenja struke kako bi HERA-a trebala voditi glavnu riječ jer politika sektor gura u propast, toplinarstvo je nagomilalo više od milijardu kuna gubitaka i to bez podataka za 2011. godinu. Zadnje pozitivne godine 2004. zabilježena je dobit nakon oporezivanja od šet milijuna kuna, da bi se 2005. otišlo u gubitak od 79 milijuna kuna. U narednim godinama minus je samo rastao da bi u 2010. iznosio 183 milijuna kuna. Prošla godina je sigurno bila rekordna jer je samo HEP-ova tvrtka koja čini 80 posto sektora zabilježila gubitak od čak 320 milijuna kuna kojeg će pokriti svi građani kroz cijenu struje.

Osnovni razlog tim gubicima je galopirajući rast cijena goriva – plina i lož ulja – kojeg koriste toplane dok je s druge strane bilo stopirano, bilo od Vlade ili lokalaca, poskupljenje grijanja. Da je vrag odnio šalu postalo je očito prošle godine kad su vlasti Rijeke, Vukovara, Varaždina, Slavonskog Broda, Karlovca dopustile dizanje cijena od 30 do 40 posto jer je prijetilo da gradske toplane bankrotiraju. Međutim ni to poskupljenje nije dovoljna da toplinarske tvrtke posluju barem s nulom.

'Cijena plina i dalje raste, i mi nećemo ni ove godine biti u plusu. Nemamo novaca za nove investicije tek za održavanje postojećeg sutava', kaže Tomislav Benčić, direktor Grijanja Varaždin koje je lani diglo cijene za 40 posto. Stečaj nije izbjegla karlovačka Toplana pa tamošnje stanovništvo sve do prije dva mjeseca nije znalo kako će se grijati. Tek kad se u rješavanje tog problema uključila i Vlada, nova toplinarska tvrtka Gradska toplana dobila je dozvolu za rad iako je još ostalo mnogo toga nerazrješenog prema vjerovnicima.

'Izgleda da je u Karlovcu bio pilot projekt na kojem se uči kako će se rješavati i ostale toplinarske tvrtke', ironičan je Krešimir Štih iz Sektora za industriju HGK koji je dobro upoznat sa problemima koji muče toplinare. Njega ne čude reakcije gradonačelnika koji su 'drvljem i kamenjem' zasuli HEP već od njih traži neka samo pronađu modus kako će pokriti gubitke HEP-u ako ne pristanu na poskupljenje kojem će HERA, uvjeren je, dati zeleno svjetlo.

'Ako HERA dade pozitivno mišljenje tad više nemamo o čemu razgovarati. Ako to lokalne vlasti ospore onda će u pitanje dovesti cijeli sustav. Kome ćemo vjerovati ako ne stručnom tijelu? Onda je najbolje da idemo na otvoreno tržište. Toplane će grijati za određenu cijenu ako je to gradovima neprihvatljivo onda nema grijanja', kaže Štih.

Toplinari sad nade polažu u Vladu da će što prije donijeti novi zakon o energiji po kojem će posljednu riječ o cijeni imati regulatorna agencija HERA-a. U Sloveniji takav sustav dopušta da se cijene grijanja korigiraju automatizmom, po točno određenoj formuli, prateći cijene plina. Nešto slično sad imamo na domaćem tržištu goriva.