Gubi li Vlada konce u INA-i? Čini se tako nakon burne jučerašnje sjednice Uprave na kojoj su ignorirani hrvatski zahtjevi za većim ovlastima, a sve pojačano prijetnjom moguće tužbe zbog curenja informacija. Iz Banskih dvora zasad tek podrška hrvatskom dijelu Uprave s naznakom da je sadašnji status quo svakako promjenjiv.

Izvanredna sjednica Inine Uprave osim višesatnog trajanja i prijetećih tonova, nije urodila konkretnim odlukama. Rasprava o zahtjevu trojice hrvatskih članova za prekidom mađarske dominacije i stvarnim upravljačkim ovlastima Uprave je izostala.

Iz INA-e po završetku tek priopćenje u kojem odbacuju navode da MOL zanemaruje hrvatske interese, a hrvatski dio Uprave marginalizira pri donošenju ključnih odluka.

"INA je spremna poduzeti zakonske radnje protiv bilo koje privatne ili pravne osobe koja iznosi netočne navode te time nanosi štetu ugledu i poslovanju kompanije", priopćeno je iz INA-e.

Banski dvori zasad su oprezni u izjavama oko 'tihog rata' u INA-i. Ipak, prvi potpredsjednik Vlade potvrdio je mogućnost promjene trenutnog odnosa snaga u kojem Mađari drže dva posto više dionica od hrvatske Vlade. Upitan treba li mijenjati dioničarski ugovor i vratiti upravljačka prava hrvatskoj strani, Radimir Čačić jučer je bio kratak.

Upravljačka prava moraju biti u korelaciji s razinom vlasništva, a ona to sada nisu, kad za to budu uvjeti, tada ćemo to promijeniti, istaknuo je Čačić.

Da Mađari ne pomišljaju na bilo kakve promjene u INA-i, jasno je priopćeno.

Za bilo kakve promjene upravljačke strukture potrebno je suglasje dioničara kompanije. U ovoj fazi nije potrebno mijenjati pravila rada kompanije", priopćili su iz INA-e.

U situaciji u kojoj INA, iako nosi 60 posto domaćeg energetskog sektora nastavlja loš trend pada prodaje derivata i kasni s modernizacijom rafinerija, Vlada bi po mnogima morala odlučnije definirati hrvatske interese. Za početak, slaže se i šef NO INA-e Davor Štern, trebala bi prekinuti nedoumice oko načina upravljanja na što su upozorili hrvatski članovi Uprave.

"Ono što je osnovno, ako se dovodi u pitanje opravdanost tog zahtjeva, znači da se dovodi u pitanje tumačenje hrvatskog zakonodavstva, a tu bi onda Vlada trebala imati eksperta koji bi konačno razriješio tu dilemu i rekao je li ovaj model upravljanja u skladu s hrvatskim zakonom o Trgovačkim društvima ili nije", naglašava Štern.

Pod budnim okom Bruxellesa, rasplet bure u INA-i na Trgovačkom sudu, što je jedna od mogućnosti, zasad je teško očekivati. Kako bilo, od izglednih pregovora izvjesnija je jedino skora presuda bivšem premijeru optuženom da je za deset milijuna eura Mađarima prepustio upravljanje INA-om.