Dosta se poduzetnika krajem svake godine pita kako da smanji poreznu osnovicu. U razdobljima slabe likvidnosti javlja se potreba za više novca. Novac se može pribaviti na razne načine: kreditima, prodajom imovine i sl., a jedan od načina uštede je i platiti manje poreza na zakoniti način. Koji su načini zakonitog smanjenja porezne osnovice, a samim time i porezne obveze pročitajte u nastavku, piše profitiraj.hr

Reinvestiranje dobiti

Temeljem promjena Zakona o porezu na dobit iz ožujka ove godine, porezna osnovica može se smanjiti za visinu reinvestirane dobiti. Ako kojim slučajem poduzeće odluči cijelu dobit razdoblja reinvestirati onda će biti oslobođeno plaćanja poreza na dobit u cijelosti. Uvjet je da trgovačko društvo mora u roku od 6 mjeseci nakon isteka roka za podnošenja porezne prijave, dostaviti Poreznoj upravi dokaz sa Trgovačkog suda da je izvršio povećanje temeljnog kapitala. Na ovaj način država ostaje bez dijela poreznog kolača poreza na dobit, ali s ciljem da se reinvestiranjem dobiti na tržištu djeluje na „oživljavanje" gospodarstva.

Pasivna vremenska razgraničenja

Iskazivanje pasivnih vremenskih razgraničenja predstavlja zakonski propisanu odgodu poreza na dobit. S jedne strane, pasivna vremenska razgraničenja obuhvaćaju rashode tekućeg razdoblja za koje do kraja poslovne godine nije primljen račun.

Na primjer, mjesečni računi za struju u 2012. godini iznose 10.000 HRK. Do zaključenja financijskih izvješća računovođa nije primio račun za struju za 12/2012. Ispravno postupanje je uključiti pretpostavljeni rashod od 10.000 HRK (ili drugačiji iznos ako postoji pouzdanija procjena) u rashode 2012. godine neovisno od činjenice što sam račun nije primljen. Na takav način smo zakonito platili manje poreza.

Ukoliko je poduzeće u situaciji da je ostvarilo prihode koje se dijelom odnose na buduće razdoblje, tj. kada se radi o obračunatim prihodima budućeg razoblja, onda ih je potrebno razgraničiti (dio koji se odnosi na buduće razdoblje se knjiži na pasivna vremenska razgraničenja) tako da prihodi ne budu precijenjeni, tj. porezna osnovica u tekućoj godini bude manja (u ovom slučaju i realnij).

Korištenje ubrzanih amortizacijskih stopa

Visina amortizacijskih stopa propisana je Zakonom o porezu na dobit. Istim Zakonom propisana je i da se navedene stope mogu udvostručiti. Ukoliko društvo koristi „normalne" amortizacijske stope onda ih je moguće zakonski udvostručiti i na taj način, zbog većeg troška amortizacije, umanjiti poreznu osnovicu pa samim time i platiti manje poreza na dobit. Npr. za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila (osim za osobne automobile), te za mehanizaciju je zakonska stopa amortizacije 25% pa ju je moguće udvostručiti na 50% godišnje. Bitno je naglasiti dvije stvari. Prvo, uvjet je da je trošak amortizacije pojedinog objekta porezno priznat. Drugo, iako će se ubrzana amortizacija smanjiti poreznu osnovicu u tekućoj godini i u određenom broju sljedećih godina (ovisno o stopama amortizacije), isto tako će nakon što se imovina amortizira u cijelom iznosu, neće se umanjivati poreznu osnovicu u godinama u kojima bi to inače bio slučaj da se nije radilo o ubrzanoj amortizaciji.

Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca

Kada trgovačko društvo u svojoj aktivi ima potraživanja od kupaca za koje je vrlo izvjesno da ih neće moći naplatiti, onda je po standardima financijskog izvještavanja dužno ista vrijednosno uskladiti.

Pri tome, veoma je bitno da se pazi da rashodi od vrijednosnog usklađenja budu porezno priznati rashodi. Da bi rashodi od vrijednosnog usklađenja bili porezno priznati rashod, nužno je da se zadovolje sljedeći uvjeti:

• potraživanje je u knjigama evidentirano kao prihod

• od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo je više od 60 dana, a ista potraživanja nisu naplaćena do 15. dana prije podnošenje porezne prijave

• ako s poduzete sve radnje za osiguranje naplate duga (tužba, ovrha, prijava u stečajnu masu)

Troškovi obrazovanja i izobrazbe i troškovi istraživanja i razvoja

Navedeni troškovi predstavljaju dodatno umanjenje porezne osnovice - jednom kao trošak, a drugi puta kao dodatno umanjenje porezne osnovice poreza na dobit kroz PD obrazac. Opet, naglašavamo da je potrebno ispuniti zakonske propise kako bi ostvarili mogućnost dodatnog umanjenja porezne osnovice, kao i da bi se izbjegli eventualni porezni rizici.

Porezne olakšice kod troškova obrazovanja i izobrazbe ovise o tome da li se radi o posebnom ili općem obrazovanju, zatim o veličini poduzetnika (mali, srednji, veliki), te o geografskom položaju (regiji u RH). Na taj način poduzetnik može ostvariti između 25% i 80% porezne olakšice.

Što se tiče troškova istraživanja i razvoja, visina porezne olakšice ovisi o „klasifikaciji" određenog istraživanja, a koje može biti temeljno (150%), primijenjeno (125%) i razvojno (100%) istraživanje. Npr. ako je ukupni trošak temeljnog istraživanja 200.000 kuna, onda se porezna osnovica umanjuje za još 300.000 kn (200.000*150%), što je ukupno 500.000 kuna priznatog troška u promatranom slučaju.

Porezno dopuštene rezervacije

Ovo područje je dosta opširno jer Zakon i Pravilnik o porezu na dobit navodi širok popis skupina rezervacija koje se smatraju porezno priznatima. Ukratko ćemo definirati najznačajnije skupine su:

• Rezerviranja za troškove u jamstvenom roku

Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima jesu rezerviranja za troškove otklanjanja nedostataka u jamstvenim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i prijašnjih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe.

• Rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore

Rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore su dobar način da se privremeno odgodi porezna obveza, te da se plaćanje poreza na dobit premjesti iz tekuće u sljedeću poreznu godinu. Međutim, kao i kod svih ostalih rezervacija, treba pripaziti na nekoliko detalja - potrebno je voditi evidenciju radnog vremena (da bi se utvrdio točan broj dana neiskorištenog godišnjeg odmora), kalkulaciju koja pokazuje koliki je ukupan trošak navedene rezervacije. Napominjemo da je obvezno ili omogućiti korištenje ili isplatiti neiskorišteni godišnji odmor za tekuću godinu do 30.6 naredne godine.

• Rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima

Da bi rezerviranja bila porezno priznata, potrebno je zadovoljiti nekoliko kriterija. Sudski spor mora biti pokrenut protiv društva koji „vrši" rezervaciju, tj. ne priznaju se rezervacije za troškove sudskih sporova u kojima spomenuto društvo nekog tuži. Zatim, sudski spor mora započeti do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave (npr. ako poreznu prijavu podnosite 15.4., priznaju se rezervacije za započete sudske sporove zaključno s 31.3.). Svota rezervacije se izračunava kao visina utužene svote uvećana za troškove sudskog postupka, tj. kamate ne ulaze u izračun. Nadodajmo još i da bi odljev novčanih sredstava trebao biti izvjestan.

Zaključak

Postoje razni načini za smanjivanje porezne osnovice i većinu smo opisali u tekstu. Naravno, govorimo u „sferi" zakonski dopuštenih radnji za umanjenje porezne osnovice poreza na dobit. Kao što ste mogli pročitati, većina načina umanjenja porezne osnovice su „dobrovoljni", ali postoje i načini umanjenja osnovice koji su obvezni (pasivna vremenska razgraničenja). Zašto poduzetnik onda ne bi smanjio svoju poreznu obvezu kada je to zakonom dopušteno ili čak propisanom standardima financijskog izvještavanja?

Nažalost, neka trgovačka društva zbog neznanja odgovornih osoba plaćaju (obračunavaju) više poreza nego bi trebali pa si na taj način pogoršavaju ionako tešku situaciju. Da bi to izbjegli, potrebno je stalno usavršavanje kao i praćenje novih poreznih i drugih relevantnih propisa.