Zaključuje da su "bahatost, ultimatumi i pritisci okrenuli su veliki broj građana protiv vlasti, a kreditni rejting nije sačuvan", što znači neuspjeh ove politike

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić u priopćenju je objasnio "odgovornost i značenje" pada hrvatskog kreditnoj rejtinga, piše vecernji.hr

- Šokantno je da rejting agencija Standard & Poors iznosi paušalne ocjene o stanju u Hrvatskoj. S neshvatljivom lakoćom ocjenjuje neka pitanja za koja nema analitička utemeljenja, primjerice, ponavlja za svaku priliku dobrodošle neoliberalne mantre poput 'visoka javna potrošnja', 'nefleksibilno radno zakonodavstvo', 'visoka cijena rada' itd. neovisno o stvarnom stanju - napisao je u priopćenju Ribić te dodaje kako agencija "pitijski neprecizno" iznosi primjedbe o zaštiti privilegiranih skupina na državnom proračunu. Podsjeća da je prije krize ta ista agencija nizu kasnije propalih banaka, kao što je Lehman-Brothers dodijelila najviši rejting.

Pravi motiv je interes vjerovnika

- Pravi motiv rejting agencija je interes vjerovnika da im zemlje dužnici vrate dugove. One su faktor koji krizu produbljuju i svojim ocjenama otežavaju položaj zemalja, što je vidljivo i u slučaju Hrvatske. Hrvatskoj nakon ove ocjene bit će još teže konsolidirati svoju ekonomiju. Radi svojih kratkoročnih interesa, bez i malo skrupula kritiziraju vlade zato što nisu osiromašile svoje građane - piše Ribić te dodaje da je tim agencijama do "interesa naroda i običnih ljudi stalo kao do lanjskog snijega". Smatra da putem rejting agencija danas svjedočimo vladavini organiziranog novca na svjetskoj razini.

- U tom zlu ima i nešto dobroga. Dobar je njihov pritisak na štedljivo ponašanje protiv rastrošnosti i rasipnosti, čega je Hrvatska prepuna. Međutim, smanjenje nepotrebnih rashoda jedna je stvar, a druga je zagovaranje udara na prijeko potrebne rashode jedne nacije kao što su plaće ljudi koji rade svoj posao - piše Ribić i dodaje da S&P nije "locirao" mjesta stvarnih rasipnosti kao što je broj lažnih branitelja, razbacivanje subvencijama, upotreba socijalnih davanja, "već to sve stavlja u istu metu kritike zajedno sa svijetom produktivnog rada, svijetom umirovljenika, s plaćama učitelja, medicinskih sestara".

- Već to sve stavlja u istu metu kritike zajedno sa svijetom produktivnog rada, svijetom umirovljenika, s plaćama učitelja, medicinskih sestara - piše Ribić i dodaje da se bez spremnih kadrova ne mogu provoditi reforme, kao što vlast mora znati kako i po kojem redu raditi reforme. Kaže kako ova vlast to nema, jer se nije pripremala osam godina.

Pad rejting kod građana je vlast manje uznemirilo

- Umjesto provedbe reformi u cijelom javnom sektoru, od javnih poduzeća do obrazovanja, zdravstva, socijalnih izdataka, mirovinskog sustava, vlast je energiju trošila na bavljenje božićnicama i regresima. Umjesto usmjerenosti na reforme fokus cijelog društva bio je na štrajkovima i prosvjedima sindikata, svađama vlasti i poslodavaca, vlasti i zelenih, vlasti i restauratora, vlasti i ekonomsko-stručne javnosti - piše Ribić i dodaje da je padu kreditnog rejtinga prethodio pad rejtinga kod vlastitih građana što je "vlast znatno manje uznemirilo".

- Netočno je da su svi u Hrvatskoj protiv reformi. Primjerice sindikati Matice bili su spremni na odricanje, radi očuvanja kreditnog rejtinga, ako im se ono što se danas uzima vrati kada novaca bude. Sindikati prosvjete zagovornici su reformi u obrazovnom sustavu i visokoškolskom sustavu već godinama, ali je te reforme zaustavio prvo SDP a sada i predsjednik Vlade pod utjecajem sebičnih krugova na sveučilištu - piše Ribić te dodaje da je umjesto traganja za kompromisom Linić želio dobiti sve što si je zamislio i to odmah.

- Isključivost i nerazumnost doveli su ga do toga da je izgubio potporu relevantnih sindikata, većine zaposlenika, građana i na kraju potporu čak i onih do kojih mu je najviše stalo - financijskih krugova u svijetu. Doveo je do slike socijalno nestabilne zemlje u kojoj se događaju masovni štrajkovi i prosvjedi te time također negativno utjecao na kreditni rejting - piše Ribić o ministru financija.

Zaključuje da su "bahatost, ultimatumi i pritisci okrenuli su veliki broj građana protiv vlasti, a kreditni rejting nije sačuvan", što znači neuspjeh ove politike.

vecernji.hr/eZd