Ministar financija Slavko Linić potvrdio je kako država pregovara s bankama oko podizanja kredita kojim bi se pokrpale rupe u proračunu

Država je spas za svoje financije u ovoj godini odlučila potražiti kod stranih bankara i vlastitih građana. Kako doznaje Jutarnji list država bi trebala u ovom tromjesečju podići klasični bankarski kredit, nakon čega će uslijediti 'narodne obveznice'. Odustalo se od najavljenog novog izdanja državnih obveznica.

Prema novim planovima Ministarstva financija, država bi se već u ovom ili sljedećem mjesecu trebala zadužiti za milijardu eura kod jedne ili više stranih banaka. Ministar financija Slavko Linić potvrdio je kako država pregovara s bankama oko podizanja kredita kojim bi se pokrpale rupe u proračunu.

'Sigurno je da ćemo se zadužiti i u stranim valutama jer naše obaveze jesu u stranim valutama. Neće biti izdavanja obveznica na međunarodnom tržištu iz jednostavnog razloga što skidanje rejtinga znači da će investitori tražiti obrazloženja', rekao je Linić prije današnje sjednice Vlade.

Prije ponovnog izlaska na međunarodno tržište Vlada želi da se ostvare najavljene investicije, provedu reforme kako bi se investitore uvjerilo da se politika vodi vrlo odgovorno, pojasnio je ministra financija. Neslužbeno, piše Jutarnji list, u igri za davanje zajma hrvatskoj državi su Deutsche Bank, UniCredito i pojedine američke banke, a moguće je, pa i vjerojatno, da krediti državi odobri više banka.

U Ministarstvu financija očekuju da bi kamatna stopa trebala biti do pet posto, što u Katančićevoj ocjenjuju prihvatljivim. 'Izdavanje obveznica u ovom je trenutku osjetljivo. U ovoj godini moramo pokazati da ćemo provesti neke ključne reforme. Stoga je u 2013. bolje ići s kombinacijom klasičnog bankarskog kredita i narodnih obveznica', rekao je za Jutarnji izvor iz Vlade.

Država od 'narodnih obveznica' namjerava prikupiti pet milijardi kuna, a građanima bi bile ponuđene krajem prvog ili u drugom tromjesečju. Ulagačima bi obveznice trebale nositi kamatnu stopu od oko pet posto. Odluka Vlade da uzme klasičan bankarski kredit uvjetovana je, smatraju stručnjaci, odlukom S&P da nam sruši kreditni rejting. Država zbog toga ne želi riskirati na međunarodnom tržištu državnim obveznicama.

'Vjerojatno ne žele testirati tržišta u ovakvim uvjetima i misle da je kredit ipak manje rizična varijanta. Čekaju razvoj situacije u nastavku godine, posebno ocjenu agencije Moody's', komentirao je za Jutarnji list Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Makroekonomist Zdeslav Šantić smatra kako će odluka države da se ipak zaduži u inozemstvu značiti manji pritisak na tečaj kune i na kamatne stope.