Bez obzira na to što su porezni dužnici javno objavljeni na 'listi srama', neplatiše za koncesijske naknade u Ministarstva financija ne žele razotkrivati javno. Od njih smo dobili samo brojku ukupnog duga od 166,2 milijuna kuna, no ne i podatak tko su najveći dužnici.

Dug iz siječnja od 166,2 milijuna kuna za petnaest posto je manji nego lani, kada je iznosio 197,4 milijuna kuna, i on pokriva, grubom računicom, oko petinu godišnjih prihoda države i lokalnih vlasti od koncesija. U Ministarstvu financija ne žele otkrivati tko su najveći dužnici. Registar 14.000 koncesijskih ugovora u Hrvatskoj, koji obuhvaća koncesije za pomorsko dobro, vodu, poljoprivredna zemljišta, prava lova i istraživanje ruda, vodi državna agencija Fina. Pregledavanje registra nije besplatno, korisnici usluga e-servisa plaćaju 50 kuna mjesečno, no ni na taj način se ne vide dugovi.

O dužnicima smo ipak doznali nešto više iz izvješća o koncesijama koje je ministarstvo uputilo Saboru u studenome prošle godine. Tada je ukupni dug bio nešto niži nego danas i iznosio je 133,6 milijuna kuna, među 14.000 koncesionara sakrilo se više od 3.000 dužnika, što znači da svaki četvrti koncesionar ima dug prema državi!

Najveći broj dužnika, više od njih tisuću, dugovalo je državi mali iznos do 500 kuna, no bilo ih je dvadesetak s dugom od 500.000 do 999.999 kuna, dvadesetak s dugom od milijun do 4.999.999 kuna i dva koncesionara s dugom većim od 5.000.000 kuna. Koji koncesionari najviše duguju? Prvi su oni koji koriste pomorsko dobro (dug od 42 milijuna kuna), slijede koncesionari koji eksploatiraju mineralne sirovine (20 milijuna kuna), a na trećem su mjestu poduzeća za javnu vodoopskrbu.

Prema preliminarnim podacima Fine, ukupni prihodi od naknada za koncesiju u 2012. iznosili su 1,28 milijardi kuna (državnom proračunu je otišlo 738,1 milijuna kuna, a lokalnim vlastima 132 milijuna kuna) a u 2011. prihodi su iznosili 852,2 milijuna kuna. Najveći iznos u proračun od koncesija uplaćuju telekomi, televizijske i radijske kuće.

U Ministarstvu financija ističu da su prikupili više prihoda od koncesija u 2012. zbog stalnog financijskog i inspekcijskog nadzora. Podsjećaju da novi zakon propisuje kažnjavanje koncesionara ako ne plati naknadu za koncesiju i ne izvršava obveze iz ugovora o koncesiji, ali i davatelja koncesije (resorno ministarstvo), ako potpuno i pravodobno ne naplati naknade za koncesiju. Kako su, koliko i koga kaznili, ne navode, no iz izvješća koje su uputili u Sabor vidljivo je da su najneodgovorniji davatelji koncesija Ministarstvo prometa, Ministarstvo gospodarstva i županije, jer se među njihovim koncesionarima generira najveći dug.