Dužnici nad kojima je pokrenuto postupak ovrhe automatski dobivaju i zabranu raspolaganja svojom oročenom štednjom ako je posjeduju, ali taj novac neće odmah ići za otplatu njihovih dugova, piše vecernji.hr

Ministar financija Slavko Linić donio je novi Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima koji propisuje da se oročena štednja aktivira po sili zakona nakon što istekne ugovor o oročenju. Ukupna oročena štednja u bankama iznosi 212 milijardi kuna, od čega je štednja građana 113 milijardi kuna.

Dužnika manje, dug veći

Takvo tumačenje ministra Linića otklonilo je nedoumice koje su postojale među bankarima, pa i različitu praksu kad je riječ o ovrhama na novčanim sredstvima dužnika. Tko dođe pod ovrhu, putem OIB-a blokiraju mu se sva novčana sredstva u bankama, pa i štednja. Ministar je obvezao banke da najmanje jednom dnevno Fini dostave podatke o priljevu na račune (za iznos veći od 30 kuna) dužnika, a isto tako obvezni su informirati Finu i o isteku oročenja, kao i planiranom datumu pripisa kamate na oročenu štednju. Novac od kamate odmah ide za vraćanje duga, a jedini ustupak za štednju je da će se čekati istek roka na koji je štednja oročena kako štediša ne bi ostao bez ugovorene kamate. Dužnik može razvrgnuti ugovor o oročenju i prije isteka i platiti dug, a u bankama kažu da to neki i čine.

Potkraj prosinca 2012. pod ovrhom je bila 245.441 osoba - 701 osoba manje nego na kraju studenoga. Dug pod blokadom nastavio je rasti sporije nego u studenome i u mjesec dana narastao je za 390 milijuna kuna. Kada je u siječnju 2011. Fina preuzela posao naplate ovrha, blokirani je račun imalo 77.911 građana zbog 6 milijardi kuna.

Novi pravilnik na tridesetak stranica detaljno propisuje obveze subjekata u postupku ovrhe, banaka, Fine i ovršitelja, i prema njemu država točno zna koliki je iznos glavnog duga, koliko kamata, što su troškovi parničnog i ovršnog postupka kao i troškovi izvršenja. Fina taj posao provodi pune dvije godine, ali dosad nijednom nije objavljena struktura duga.

Struktura duga

U obrtničkoj komori upozoravaju da se među blokiranima nalaze deseci tisuća bivših obrtnika, građana koji su digli ruke od obrta, ali se nisu odjavili. Jedni to nisu učinili jer su imali dug i nisu mogli zatvoriti obrt, a drugi jer nisu znali da se uz brisanje iz obrtnog registra moraju odjaviti u mirovinskom i socijalnom osiguranju.

Nema naznaka da će se nešto mijenjati u odnosu države prema dužnicima u postupku ovrha, a neslužbene su informacije iz Ministarstva financija da glavninu blokiranog duga čine neplaćene porezne obveze i neotplaćeni krediti bankama. Dužnici su dosad otvorili 221.833 zaštićena računa na koji im sjeda dio plaće, mirovine ili socijalnih davanja. Najviše je prigovora na vjerovnike koji ne šalju obavijesti o dugu nego odmah pokreću postupak ovrhe, koji idu na teret dužnika. Trošak ovrhe po jednom računu sa svim odvjetničkim i bilježničkim naknadama iznosi oko tisuću kuna.

VL/eZd