Ministarstvo financija novim je Pravilnikom o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima izjednačilo sve građane Hrvatske u slučajevima kada ovrhu nad njihovim primanjima provodi poslodavac izričito odredivši da se ovrha može provesti tek nad dijelom plaće koji je iznad tzv. zaštićenog iznosa plaće, piše HRT

Ministar financija Slavko Linić izjavio je kako se time željelo osigurati da jedna trećina plaće ili mirovine uvijek mora ostati za život građana. Time smo zaustavili građane koji su potpisivali svašta, i banke koje su to zloupotrebljavale, kazao je Linić.

Naime, do sada se u slučaju postojanja suglasnosti o mogućnosti zapljene cijele plaće koji su potpisani do 17. lipnja 2008. nije primjenjivalo pravilo o propisanom zaštićenom iznosu plaće i ovrha se u takvim slučajevima provodila nad cijelim iznosom plaće.

No, sada poslodavci to više ne mogu činiti, već ovrhu na plaći mogu provesti samo na dijelu primanja propisanih člankom 173. Ovršnog zakona. A temeljem tog članka iznos izuzet od ovrhe ovisi o tome da li ta osoba ima plaću veću od prosječne u državi ili manju - ako mu je plaća veća od prosječne plaće za prošlu godinu, koja je iznosila 5.408 kuna, od ovrhe mu je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće, odnosno iznos od oko 3.600 kuna, a ako mu je manja od prosječne plaće onda mu je izuzet iznos u visini dvije trećine njegove plaće, primjerice u slučaju plaće od 3.000 kuna zaštićen mu je iznos od 2.000 kuna.

Iznose izuzete od ovrhe, sukladno spomenutim odredbama Pravilnika i Ovršnog zakona, poslodavac je dužan uplatiti na poseban račun i u slučaju kada sam provodi ovrhu na plaću, bez obzira da li je radnik suglasnost na zapljenu i cijele plaće dao nekoliko godina ranije, navodi Ministarstvo financija koje je na svojim internet stranicama objavilo i tumačenje primjene članka 26. Pravilnika.

HRT/eZd