Biznis

Dva programa

Razvoj marikulture i izgradnja preradbenih kapaciteta donosi nova radna mjesta

Razvoj marikulture i izgradnja preradbenih kapaciteta donosi nova radna mjesta

Zadar je već sada centar ribarstva jadranske regije, a ima uvjete da tu svoju poziciju još više ojača!

Ribarstvo je na zadarskom području jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti, a zbog skorog ulaska Hrvatske u EU, koja uskoro mijenja svoju ribarsku politiku i politiku financiranja ribarstva, razrađen je plan prilagodbe, saznaje slobodnadalmacija

U ZADRA-i, Razvojnoj agenciji Zadarske županije, okupljen je tim stručnjaka koji su razradili Program razvoja ribarstva i Program razvoja ribarske infrastrukture u iduće tri godine.

Na prezentaciji ovih dvaju programa održanoj u Domu Zadarske županije, Marica Babić, koordinatorica izrade programa razvoja ribarstva, navela je podatke iz kojih je jasno da su na zadarskom području ribarstvo i marikultura vrlo važne gospodarske grane te da imaju preduvjete da postanu još značajnija.

Na ovom se području ostvaruje 47 posto ukupnog ulova riba na hrvatskom Jadranu, čak 58 posto male plave ribe. Tu je koncentrirano 60 posto hrvatske marikulture, više od pola kapaciteta za uzgoj tuna, te čak 67 posto uzgoja bijele ribe. Značajno je da je većina tih kapaciteta na otocima, odnosno u ruralnom dijelu, i da je u prošlih 10 godina prihod u ovoj djelatnosti porastao četiri puta. - Zadar je već sada centar ribarstva jadranske regije, a ima uvjete da tu svoju poziciju još više ojača - rekla je Babić.

U toj djelatnosti sada radi više od 2000 ljudi, a razvojem marikulture i izgradnjom preradbenih kapaciteta rastu i šanse za otvaranje novih radnih mjesta.

Dodatna ulaganja

- Za jačanje te pozicije, ali i za prilagođavanje zahtjevima EU-a, potrebna su dodatna ulaganja u ribarsku infrastrukturu - dodao je dr. Lav Bavčević, koordinator izrade ovog dijela programa. EU, naime, ima stroge standarde higijenskih i drugih uvjeta za svako iskrcajno mjesto gdje se ulov s brodova dostavlja na daljnju obradu. Sada postoje čak 43 takva iskrcajna mjesta na kojima se prekrca oko 20 tisuća tona ribe.

Najveća su u Kalima (Lamjana), Zadru i Biogradu, a potrebno je odrediti i jedno veće iskrcajno mjesto između Šimuna i Mandre na Pagu ili na Viru za sjeverozapadni dio akvatorija. Treba riješiti pitanja remontnih brodogradilišta, privezišta i svega ostalog, a ovi su programi osnova za uključivanje ovih projekata u programe koji se financiraju iz EU-a.

SD/eZd


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.