Najveća dopuštena kamata vezat će se uz prosječnu kamatnu stopu na tržištu. Radna grupa ministra financija Slavka Linića pripremila je prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju te će ga uskoro uputiti na javnu raspravu, a neslužbeno doznajemo da ministar nije odustao od namjere da ograniči dopušteni minus na jednu plaću, piše vecernji.hr

Odredit će se i nova formula za najveće dopuštene i zatezne kamate, ali će smanjenje kamata biti blaže nego što se spominjalo u također neslužbenim informacijama. Najveća kamata za građane može biti jedan i pol puta veća od kamate na dugoročne kredite stanovništvu. U prosincu 2012. dugoročni su se krediti stanovništvu odobravali uz 7,61 posto kamate pa bi slijedom formule najveća dopuštena kamata za kreditiranje stanovništva bila 11,41 posto. To je 0,59 postotnih poena manje nego sada.

Osim minusa, na tržištu su i drugi skupi proizvodi s tako visokom kamatom, razni revolving i kartični krediti kod kojih je cijena novca gotovo maksimalna. Smanjenje kamate za 0,59 postotnih poena donosi građanima oko 40 milijuna kuna godišnje uštede samo za minuse. Najveća dopuštena, a ujedno i zatezna kamata za tvrtke bila bi 13,1 posto jer je cijena novca po kojoj su se u prosincu dugoročno zaduživale tvrtke bila 6,55 posto.

Zatezna je kamata za tvrtke sada 15 posto pa bi im novi limit donio veliko smanjenje gornje kamate. Iznos najveće dopuštene kamate mijenjao bi se dvaput godišnje na osnovi podataka Hrvatske narodne banke o cijeni dugoročnih kredita.

Kad je riječ o minusu, naš sugovornik kaže da ministar Linić ustraje na zaštitničkom odnosu prema građanima te da neće odustati od uvođenja limita u vrijednosti jedne plaće bez obzira na brojne prigovore koji su se čuli proteklih dana iz bankarskih i političkih krugova te od građana. Ostao bi prijelazni rok od godinu dana u kojem se prekoračenja veća od jedne plaće moraju svesti u dopuštene okvire. Ministar bi provedbenim aktima obvezao banke da ponude odgovarajuće potrošačke kredite za pokrivanje minusa.

Bez limita za stanove

Građani su u dopuštenom minusu 7,2 milijarde kuna, a u prosincu je kamata na minuse bila 11,56 posto - 0,44 postotna poena niža od maksimuma. Prosječna kamata na minus u eurozoni iznosi 7,9 posto, a kreće se od najnižih 2,91 posto u Luksemburgu do 14,91 u Estoniji. Još nije do kraja razjašnjeno kako će se regulirati status stambenih kredita.

Ministar je bio sklon uvođenju limita, ali nakon konzultacija i proučavanja prakse drugih država došlo se do kompromisa po kojem će se u zakon ugraditi jasniji mehanizam za kontrolu kamata i njihovo određivanje. Primjerice, udruga Franak prijavila je Zagrebačku i Splitsku banku zbog njihove interne odluke o kamatnim stopama te čekaju reakciju mjerodavnih.

VL/eZd