Ulagačka groznica trese američka tržišta kapitala, odnosno njihovu prijestolnicu Wall Street, gdje se u utorak ključni indeks industrijskog sektora Dow Jones popeo na najvišu povijesnu razinu od čak 14.253 bodova, da bi i jučer Amerika »otvorila« u plusu, nastavljajući trend optimizma od dana ranije, piše novilist

Najnovija »eksplozija« Dow Jonesa srušila je i njegove prijekrizne rekorde iz listopada 2007., kada je zadnji puta bio na tako visokim razinama i kada se još nije ni slutilo da slijedi najveća globalna kriza od Velike Depresije iz 30-ih godina prošlog stoljeća. Sada se pak svi također pitaju, je li ovo realni uzlet, je li riječ o kraju krize, hoće li sada konačno sve nabolje, nagoviještava li i ovaj put SAD novi trend, ili je riječ samo o još jednom uzletu u nizu padova.

Usijani telefoni

Sve su to pitanja bez odgovora, no činjenica je da otkako svjetsku ekonomiju trese globalna kriza, a to je unazad četiri do pet godina, točnije, simbolički je počela krahom američke investicijske banke Lehman Brothers u rujnu 2008. godine, tržišta kapitala nisu zabilježila ovoliki optimizam investitora koji onda povlače i male ulagače željne brze zarade.

Telefoni američkih brokera, prenose agencije, ne prestaju zvoniti, mali ulagači, građani, svi žele zaraditi na snažnom rastu vrijednosti dionica, nitko ne želi propustiti ovaj vlak dobre zarade. Kako imovina koju imaju u portfelju dobiva na vrijednosti, to opet povratno jača i »osjećaj bogatstva« te ih navodi na nove investicijske i potrošačke odluke. Time se pak dodatno daje vjetar u jedra rastućih cijena, ali, kroz potrošnju, i cijele ekonomije. Ključno je pitanje je li riječ o prolaznoj euforiji ili pak očekivanja imaju fundamente u oporavku realne ekonomije.

Amerikanci su se zaželjeli luksuza, umorni od štednje

Brad Stratton, bivši broker Merill Lyncha koji je osnovao svoju firmu, opisuje kako dobiva puno poziva od svojih klijenata koji žele iskoristiti trenutak. Ovu situaciju vide kao mogućnost za investiciju, ali i promjenu stila života, kaže Stratton. Rast cijena dionica potaknuo je kod ljudi »wealth efect« (efekt bogastva) pri čemu zbog rasta cijena imovine potrošačima raste samopouzdanje da sve više kupuju, od luksuznih automobila do skupih obroka u restoranima. Ric Edelman, nezavisni financijski savjetnik, pojašnjava kako ga je jedan od klijenata, koji je inače dvojio da li da kupi i puno jeftiniju Corvettu od 10.000 dolara, nazvao s namjerom da kupi Porsche od 62.000 dolara.

Otkako je ostvario zaradu na tržištima kapitala, misli da si može priuštiti auto koji je oduvijek želio. Nema šanse da bi to napravio prije, tumači Edelman. S druge strane, Stephen Heese s Miami Boat Show-a, održanog sredinom veljače, očekuje rast prodaje za 25 posto. Općenito, kaže ljudi žele živjeti svoj život i umorni su od štednje. Cristina Mariani-May iz Banfi Vintners kaže da se i luksuzna vina, koja koštaju oko 75 dolara u maloprodaji ili oko 150 dolara u restoranu, u zadnjih šest mjeseci odlično prodaju.

Kupci se vraćaju luksuzu, kaže. ers prenosi da je upravo Fedova stimulativna politika, rekordno niske kamate, kvantitativno labavljenje i kupovina obveznica, glavni okidač oporavka tržišta kapitala. Guverner Feda Ben Bernanke svojevremeno je opisao mehanizam po kojem će više cijene dionica utjecati na percepciju bogatstva potrošača te pomoći rastu njihovog povjerenja, što potiče potrošnju, koja vodi u rast prihoda i profita, što opet potiče ekonomsku ekspanziju.

Analitičari s tržišta kapitala ovako snažan rast zasad objašnjavaju sve boljim pokazateljima oporavka američkog gospodarstva, no prije svega snažnim kvantitativnim labavljenjenjem monetarne politike što ga dakle provodi američki Fed (Federal Reserve). Mnogi se međutim pitaju i što će biti kada to labavljenje popusti. No, politika jeftinog novca zasad, čini se, nema ozbiljnu alternativu; središnja banka SAD-a ne libi se naime tiskati novac kako bi pomogla gospodarski rast i oporavak, a tržištima koja »plivaju« u novčanim viškovima to očito odgovara.

Stabilnost cijena

Fed je svoju politiku vezao za pokazatelje s tržišta rada, budući da mu nije, kao Europskoj središnjoj banci, glavni cilj stabilnost cijena, već ima realne ciljeve: rast BDP-a i zaposlenosti. Nije stoga ograničen u svojim interventnim mjerama, a one su do sada bile od krucijalne pomoći američkim kompanijama i tržištu rada. Upravo se na tom tržištu, s kojeg se pokazatelji za veljaču očekuju do kraja tjedna, također očekuju optimistični podaci o neto novootvorenih 170 tisuća novih radnih mjesta. Optimizam se iz Amerike seli prema Europi i Japanu, pa se i europski burzovni indeksi »zelene«.

Opasnost od korekcija

Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da tržišta u SAD-u imaju konstantnu podršku središnje banke koja kroz nekonvencionalne mjere može djelovati na gospodarski oporavak kao i na smanjenje rizika vezanih uz fiskalnu politiku. Rast indeksa dijelom je izazvan i dobrim gospodarskim pokazateljima, s tim da su investitori željni dobrih vijesti. U sustavu ima puno novca, monetarna politika u tom smislu može puno učiniti, no ipak u ograničenom periodu, odnosno, u dugom roku treba poravnati strukturne neravnoteže, inače postoji opasnost od novih korekcija i inflatornih pritisaka, zaključuje Šantić.

I njihov se rast dijelom tumači monetarnom politikom ECB-a, koja nije ekspanzivna poput Fedove, štoviše, daleko je suzdržanija, ali je ipak dovoljno snažna da ne »pomuti veselje« na burzama. ECB međutim nikako ne želi biti ključna, a još manje jedina karika u obuzdavanju dužničke krize u eurozoni, već od fiskalnih vlasti država članica eurozone očekuje da provode rezove. Međutim, i ECB i Bank of England (BoE) ovaj bi tjedan trebale održati sjednice na kojima se očekuje da će zadržati postojeće minimalne razine ključnih kamatnjaka. Čak se spekulira i s dodatnim sniženjem kamatnjaka, no izgledi za zadržavanje ipak su veći.

Povećane narudžbe

Resecija u realnom sektoru eurozone zasad međutim ne popušta, štoviše, i produbila se, pa rast u realnom sektoru bilježi gotovo samo Njemačka. Ipak, jučer je tržišta oraspoložio podatak o neočekivano solidnom oporavku prometa u europskoj malooprodaji u siječnju, a američka i europska tržišta dionica, prenose agencije, poskočila su između ostalog i zahvaljujući snažnom skoku indeksa menadžera nabave za američki uslužni sektor u veljači, potaknutom povećanjem novih narudžbi i potražnjom za izvozom. Europski burzovni indeksi u srijedu su dodatno ojačali i poduprti vijestima o novim spajanjima. Porasli su londonski FTSE indeks, frankfurtski DAXte pariški CAC, a ojačao je i indeks tokijske burze Nikkei.

Hrvatski građani štede u bankama

Američki Fed utječe na rast cijena imovine, koje koristi kao polugu za podizanje potrošačkog optimizma i izlaska iz krize. U Hrvatskoj međutim građani nisu toliko otvoreni prema tržištu kapitala, već većinom štede u bankama, pa i transmisijski mehanizmi djeluju na drukčiji način.

Od početka ove godine, Dow Jones indeks je dakle, zahvaljujući naznakama jačanja američkog gospodarstva i labavoj monetarnoj politici Feda, porastao gotovo 9 posto. Sve u svemu, tijekom financijske krize, koja je povukla u stečaj niz američkih banaka, burzovni su indeksi oštro pali, da bi sada, nakon pet i pol godina od zadnjeg rekorda, Dow Jones nadoknadio sve te gubitke, kazuju izvješća agencija.

NL/eZd