"Vlada je uložila iznimne napore da pomogne gospodarstvu, a jedan od najvećih napora učinjen je na smanjenju nelikvidnosti i porezne evazije", ističe Linić

Tiha diplomacija Hrvatske udruge poslodavaca nije uspjela probiti zid do ministra financija Slavka Linića i isposlovati blaži režim naplate poreznih dugova, piše vecernji.hr

Posljednjih dana bilo je dosta kontakata između poduzetnika i Markova trga na koje je ministar financija Slavko Linić jučer uzvratio javno - velikim priopćenjem objavljenim na stranicama Ministarstva financija. U njemu Linić objašnjava da je vlast dala iste šanse svim poduzetnicima, a svoju tvrdnju potkrijepio je nizom podataka o mjerama koje su poduzete tijekom 2012. i ove godine.

"Vlada je uložila iznimne napore da pomogne gospodarstvu, a jedan od najvećih napora učinjen je na smanjenju nelikvidnosti i porezne evazije", ističe Linić koji tvrdi da nije provodio poreznu presiju, već je vodio borbu protiv porezne evazije! Inače, poduzetnici su se digli na noge nakon najave da će ih poreznici blokirati za sve dospjele obveze veće od 20.000, odnosno 50 tisuća kuna, a u menadžerskim je krugovima sve više informacija o novim blokadama. Ministarstvo financija odgovora da se porezna presija provodila samo u slučajevima kad su se poduzetnici našli u bezizlaznim situacijama - stečajevima i blokadama žiroračuna. Brojke koje su naveli pokazuju da je 2011. godine, kada je HDZ bio na vlasti, zaplijenjeno više novca s računa poduzetnika nego 2012.

"Tvrtke koje su izbrisane iz trgovačkog registra obvezuju Poreznu upravu na stroži odnos prema onima koje i dalje posluju, a ne podmiruju svoje obveze", ističe Ministarstvo financija, uz opasku da su iz registra izbrisali 30 tisuća tvrtki, ali samo one bez zaposlenih i imovine. U prilog tezi da ne provode poreznu presiju već samo zahvaćaju u promet i prihode koji su se nalazili u sivoj zoni, Ministarstvo navodi podatke Fine prema kojima nelikvidnost pada.

Od rujna 2012., kada je nelikvidnost dosegnula vrhunac u iznosu od 44,5 mlrd. kuna, četvrti mjesec zaredom nelikvidnost pada tako da je krajem siječnja 2013. godine iznosila 39,9 mlrd. kuna ili 4,6 mlrd. kuna manje.

U tom razdoblju nepodmirene su se obveze smanjile za desetinu, a broj se nelikvidnih poduzeća smanjio za 8348. Linić nadalje tvrdi da se pobrinuo i za povoljne kredite, tvrtke su putem HBOR-a u drugom dijelu prošle godine dobile 2,4 milijarde kuna kredita za likvidnost i refinanciranje postojećih obveza, što je, navode, više nego što su povukli kredita iz slične linije HBOR-a i HNB-a u 2010. i 2011. zajedno. Inače, cijelu prošlu godinu Milanovićeva vlada i poduzetnici imali su toplo-hladne odnose. Većina strelica išla je u smjeru ministra Linića zbog javne objave dužnika, Zakona o predstečajnim nagodbama, najavi oporezivanja nekretnina, oporezivanja troškova reprezentacije i korištenja službenih vozila te fiskalizacije na koje Linić nije ostajao dužan.

Prigovore iz poduzetničkih krugova on je doživljavao kao nekorektne jer je Vlada svjesno dio tereta prebacila na građane kako bi stvorila prostor za rasterećenje gospodarstva. Građani plaćaju veći porez na dohodak, veći PDV i skuplje energente kako bi tvrtke dobile niže doprinose i neke parafiskalne namete.

Poduzetnici na to odgovaraju da su više izgubili na promjenama poreznih pravila kojima su ostali bez olakšice za reprezentaciju ili službena vozila, nego što su dobili smanjenjem doprinosa. Potkraj prošle godine Savjet HUP-a u kojemu, među ostalim, sjede Ivica Todorić, Branko Roglić, Franjo Luković, Emil Tedeschi, Damir Kuštrak, Ivan Ergović, Ivica Mudrinić, Ante Vlahović, Božo Prka, Tihomir Orešković i Zvonimir Mršić, poručio je Milanovićevoj vladi da se zemlja našla u teškom stanju jer nema jasnu strategiju razvoja hrvatskog društva koja bi uključivala prepoznatljive i poticajne ekonomske politike, zasnovane na povećanju ekonomske aktivnosti, proizvodnje, izvoza i poticajnog investicijskog okruženja.

Posljednjih tjedana tenzije su nešto slabije, a posljednja javna "packa" iz HUP-a upućena je izjavi premijera Milanovića da poslodavci zagovaraju izmjene Zakona o radu zato što "bi radnike tretirali kao stvari". "Inzistiranje na navodnom antagonizmu radnika i poslodavaca promašeno je i štetno za cijelo društvo", poručio je Milanoviću glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Na jučerašnji opširan odgovor iz Ministarstva financija Hrvatska udruga poslodavaca nije imala komentara. Linić u njemu najavljuje nastavak borbe protiv porezne evazije, a tvrtkama koje dođu u stanje nelikvidnosti ili insolventnosti savjetuje da predlože otvaranje postupka predstečajne nagodbe, kako im to nalaže zakon. Izrada plana financijskog restrukturiranja podrazumijeva kao osnovu identifikaciju i analizu uzroka problema: je li riječ o ekonomskim faktorima (slabost industrije, nedovoljna zarada), financijskim faktorima (visoki troškovi, nedostatnost kapitala), nedostatku poslovnog iskustva ili nedostatku poslovnih znanja i dr.

Sredite svoje poslove

Linić navodi da restrukturiranje najčešće uključuje reorganizaciju i racionalizaciju poduzetnikovih djelatnosti, što može značiti napuštanje djelatnosti koja je donosila gubitke, restrukturiranje postojećih djelatnosti kako bi ponovno postale konkurentne ili diversifikaciju djelatnosti (razvoj novih ili poboljšanje postojećih proizvoda i proizvodnih procesa).

Plan mora biti "fer" i izvediv te mora vjerovnicima omogućiti veći postotak namirenja nego što bi ga postigli u stečajnom postupku.

Prihvaćanjem plana restrukturiranja pruža se mogućnost nastavka djelatnosti i oživljavanje dužnika koji bi svoje obveze vjerovnicima isplatio iz dobiti poslovanja u roku trajanja plana restrukturiranja. Stečaj kao mogućnost ostaje samo nakon što se iscrpe sve druge mogućnosti sanacije subjekta, odnosno ako ne uspije dogovor s vjerovnicima.

VL/eZd