U dokumentu HNB-ovog nadzora Karlovačke banke 2009. godine, nakon kojeg je podignuta kaznena prijava zbog lažnog prikazivanja podataka, koja je riješena s manjim novčanim kaznama, isplivalo je puno toga zanimljivog. Previše kreditnih plasmana otišlo je povezanim tvrtkama, kojima se upravo zbog vlasničke povezanosti sa Šolama 'žmirilo' na loš rejting, a krediti nisu bili prikladno osigurani. Dobar primjer ove loše poslovne prakse je kreditiranje tvrtke Josipa Paladina, poznatog neurokirurga koji je do nedavnih hapšenja bio predsjednik NO Karlovačke banke, dakle, osoba najodgovornija za kontrolu poslovanja, koji se nije našao u prvom krugu osumnjičenih. No ako tvrtka Clarus primus ne vrati svoj kredit, to neće pasti na teret dioničara Karlovačke banke, od kojih su neki danas u pritvoru, nego će gubitak snositi državna banka.

Paladinova bivša tvrtka Clarus primus, bez zaposlenih i bez ozbiljnih prihoda uspjela je u rujnu 2009. dobiti kredit od 20,1 milijuna kuna od državne HBOR banke, koji je isplaćen preko Karlovačke banke. Njime je kupio zemljište od Tomislava Šole, brata bivšeg predsjednika uprave banke Sandija Šole, na kojemu je trebao graditi bolnicu i hotel. To je tek bila prva od planirane tri faze HBOR-ovog financiranja. HNB u svom nadzoru registrira kako HBOR - državna banka koja je plasirala novac nije upisala zalog na zemljište, čime bi se osigurala ako klijent ne može vraćati kredit.

Zašto nisu upisali hipoteku na zemljište Clarus primusa, pokušali smo doznati u HBOR-u, državnoj razvojnoj banci, kojom od 1993. upravlja Anton Kovačev? 'Budući da je upit vezan za konkretnog korisnika, odnosno Karlovačku banku, podatke vam ne možemo saopćiti bez suglasnosti banke. Međutim možemo izvijestiti da način poslovanja sa svakom bankom s kojom HBOR posluje ovisi o rezultatima godišnjih financijskih izvješća banke koja su revidirana od strane ovlaštenih revizora. Temeljem toga HBOR donosi odluku provodi li se nadhipoteka ili ne za plasmane odobrene putem poslovne banke u određenom periodu. Navedena ocjena podliježe promjeni prilikom svakog sagledavanja poslovanja banke i financijskih izvješća banke. Ovo je uobičajena praksa HBOR-a pri poslovanju s bankama', odgovorili su, što znači da je u konkretnom slučaju za kvalitetu klijenta bila odgovorna isključivo banka preko koje se novac plasiran, a rizik je snosio HBOR. Nije poznato je li se HBOR kasnije, nakon što su isplivali problemi, možda ipak osigurao hipotekom ili je prije njega hipoteku upisao netko drugi?

Tvrtku Clarus primus osnovao je 2006. zagrebački neurokirurg Josip Paladino, koji je 2009. ušao u NO Karlovačke banke. Iste su godine, uoči dodijeljenog HBOR-ovog kredita u tvrtku uz Paladina u srpnju ušla dva nova suvlasnika Tomislav Šola i Zvonimir Oštrić.

'Prema financijskim izvještajima firma ne obavlja gotovo nikakvu djelatnost, sve uplate i isplate preko računa firme odnose se na razne pozajmice', piše HNB u svom izvješću. Također bilježe kako je tvrtki plasiran jedan manji kredit od Kabe od 1,4 milijuna kuna od čega je najveći dio utrošen na plaćanje poreza na promet na nekretninama, dio je otišao za plaćanje kamata HBOR-u, a dio je proslijeđen kao pozajmica drugoj povezanoj tvrtki Opatovina projekt - za koju se sumnja da je poslužila najviše za izvlačenje novca iz banke. Preko tvrtke Clarus primus posuđivan je novac i povezanoj tvrtki Kaba nekretnine i bratu Marije Šole - Mati Šariću.

Danas je Clarus primus u vlasništvu Tomislava Šole i Ilije Damjanovića, tvrtka ima blokiran račun i sudeći prema zadnjim financijskim izvješćima, čini se da kredit HBOR-u još nisu vratili.