Ekonomski institut Zagreb (EIZ) u ovoj godini očekuje pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda od 0,5 posto, dok za iduću godinu prognozira rast BDP-a od 1,2 posto, piše HRT

Prognoze objavljene u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly sada su lošije nego prije tri mjeseca (kada se u 2013. očekivao pad BDP-a od 0,2 posto, a u idućoj godini rast od 1,5 posto ) zbog stanja gospodarstva koje je slabije nego što se očekivalo, a to se odnosi ponajprije na osobnu potrošnju i investicije.

Analitičari EIZ-a pritom procjenjuju da je nedostatak stabilnih i održivih izvora rasta ključan izazov za Hrvatsku u sadašnjoj situaciji, a ocjenjuju da ekonomska politika nije učinila dovoljno da ukloni postojeće zapreke rastu.

Iako većina podataka za početak ove godine upućuje na nastavak negativnih kretanja, iz EIZ-a ističu kako je opaženo zaustavljanje pada aktivnosti u industriji i građevinarstvu. Postupno jačanje aktivnosti očekuje se u 2014. koje, međutim, neće donijeti oporavak osobne potrošnje. Ona će i dalje biti slaba prije svega zbog visoke nezaposlenosti čija će stopa ostati iznad 20 posto, upozoravaju analitičari EIZ-a.

Inflacija bi se trebala nastaviti snjižavati na oko 2 posto u 2014., a tečaj bi trebao ostati stabilan. Očekuje se pozitivan saldo tekućeg računa bilance plaćanja od oko 0,5 posto BDP-a i to zbog sporijeg rasta uvoza od izvoza i rasta prihoda od turizma.

U ovoj se godini očekuje nastavak smanjenja domaće potražnje, pri čemu bi osobna potrošnja mogla pasti oko 2 posto, državna 1 posto, a za oporavak investicija morat će se pričekati 2014. godina. Ovakve su prognoze pod utjecajem dviju ključnih neizvjesnosti - učinaka priključivanja EU-u i ocjene potencijala rasta hrvatskoga gospodarstva.

Vlada je poduzela znatne napore u smjeru fiskalne konsolidacije i uspjela smanjiti deficit u 2012. godini, no procjenjuje se da ukupni rashodi opće države ipak nisu smanjeni dovoljno da bi se zadovoljilo fiskalno pravilo iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti koje traži pad njihova udjela u BDP-u za jedan postotni bod.

Povećanje izvoza, posebno turističkog prometa, trebalo bi osnažiti rast koji, međutim, neće donijeti oporavak osobne potrošnje. Analitičari Ekonomskog instituta u priopćenju navode kako su prognoze pripremljene pod utjecajem dviju ključnih neizvjesnosti - učinaka priključivanja EU-u i potencijala rasta hrvatskoga gospodarstva.

S priključivanjem EU-u hrvatski bi izvoz u zemlje CEFTE mogao biti smanjen zbog gubitka preferencijskog statusa, dok će se na domaćem tržištu hrvatski proizvođači suočiti s pojačanom konkurencijom.

HRT/eZd