Analitičari tržišta vina ističu kako bi inozemna vina mogla pojeftiniti do 30 posto. Za primjer, u Sloveniji boca od dvije litre francuskog crvenog stolnog vina stoji 2,5 eura

Nakon prvog srpnja i otvaranja Hrvatske zajedničkom europskom tržištu očekuje se sniženje cijena inozemnih vina na policama domaćih trgovina. Vina proizvedena u zemljama Europske unije više se neće cariniti, pa bi automatski mogla pojeftiniti dvadeset posto, piše novilist

Pojeftiniti će i vina iz Čilea i Argentine te još nekih zemalja koje imaju potpisane ugovore s EU-om o uvozu vina, pa se na njih plaća samo administrativna taksa od jedan ili dva posto. Analitičari tržišta vina ističu kako bi inozemna vina mogla pojeftiniti do 30 posto, u nekim trgovačkim lancima i više, što bi moglo značajno ugroziti tržišni položaj hrvatskih vinara.

Problem je kriza

- Tržište vina do sada je bilo zaštićeno s visokim carinama od dvadesetak posto, a uvoz je baziran na kvotama. Ulaskom u EU situacija se mijenja, prije svega na tržištu jeftinog vina. Naši se vinari moraju fokusirati na vina koja su skuplja od deset eura po boci, što je adekvatno njihovoj kvaliteti i količini koju proizvode. Bitka za jeftina vina je izgubljena jer se francuskim, talijanskim i drugim takvim vinima koja će preplaviti hrvatsko tržište ne može konkurirati, objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.

Istarski vinar Moreno Coronica kaže kako je teško predvidjeti što će se zbivati nakon 1. srpnja.

- Otvaranje granica za uvozna vina možda nam i nije glavni problem, već uz konkurenciju koja dolazi, mnogo veći problem je ekonomska kriza u susjedstvu. Izgubili smo Talijane kao kupce broj jedan u podrumu, sada najviše dolaze Austrijanci i Slovenci. Istarski vinar i seljak uvijek prebrodi problem, kaže Coronica. Slično misli i vinar Gianfranco Kozlović, koji kaže da ne očekuje konkurenciju u etabliranim, restoranskim vinima, kakva on proizvodi i prodaje.

- Prerano je za velike prognoze, nemamo još pravih spoznaja što će se dogoditi. Ipak, mislim da neće biti dramatičnih promjena za nas vinare, nešto ćemo dobiti, a nešto izgubiti, napominje Kozlović.

- Jeftinija uvozna vina nisu konkurencija našim vinima koja se nude po restoranima. Ono što će kupci, a među njima i turisti, kupovati u maloprodaji, druga je priča. Tu bi jeftinija talijanska i čileanska vina mogla imati prednost, objašnjava ovaj vinar iz Momjana.

Problem i s CEFTA-om

Kolike bi mogle biti realne cijene vina možemo doznati usporedimo li ih s onima u susjednoj Sloveniji, državi koja također slovi kao zemlja vina , ali se u njezinim trgovinama mogu kupiti iznimno jeftina kvalitetna vina iz Francuske, Italije i južnoameričkih država. U slovenskom Lidlu dvije litre francuskog crvenog stolnog vina koštaju oko 2,5 eura, dok je litra crvenog vina tamošnjeg proizvođača euro skuplja.

Nakon skandala s teranom i prošekom, koji nisu zaštićeni kao hrvatski brendovi u pregovaračkom procesu s EU-om, domaći vinari naći će se pod udarom konkurencije koja im prije svega može kupce uzeti niskim cijenama, ali i kvalitetom. Umjesto jeftinih vina iz Makedonije i s Kosova, koje su trenutačno najpovoljnija uvozna vina u hrvatskim supermarketima, na police će stići kvalitetnija jeftina stolna vina iz Francuske, Mađarske, Njemačke, Italije...

Domaći vinari mogli bi se naći u problemima ne samo zbog žestoke konkurencije u zemlji, nego i zbog težeg izvoza u zemlje CEFTE, čija Hrvatska prestaje biti članica 1. srpnja. Naime, najveći izvoz vina Hrvatska ima u Bosnu i Hercegovinu (prema posljednjim podacima nešto više od 12 tisuća hektolitara godišnje), što je dvostruko više od izvoza u Njemačku i desetak puta više od izvoza u Italiju.

- Problemi sa zemljama CEFTE tek predstoje, ne samo s BiH, nego i drugim zemljama. Tržišta zemalja CEFTE vjerojatno ćemo izgubiti, ali moramo se okrenuti zajedničkom tržištu Europske unije. Sličan je problem imala Mađarska, čija su vina danas snažno prisutna na tržištu Unije, dok Hrvatska nisu, napominje ekonomist Novotny.

Stvoriti krovni brend

Damir Novotny smatra da je vinarima potrebna velika promjena u poslovnom ponašanju da bi preživjeli. - Sada treba ulagati u marketing i poslove koji nisu povezani s kvalitetom, nego brendiranjem hrvatskih vinskih proizvoda. Naši vinari to ne razumiju, ali mogu se ugledati na francuske vinare ili vinare iz Austrije, koji dobro rade regionalne brendove umjesto brendova koji su zasnovani na sorti vina. Da bi se zadržala pozicija na tržištu, treba raditi u tom smjeru, kaže Novotny.

Upravo je na tom tragu Nacionalna strategija pomoći sektoru vina, čiji su ciljevi osiguravanje propagande hrvatskih vina na inozemnim tržištima, osiguranje berbe, ulaganje u vinarije i marketing vina, restrukturiranje vinograda i stvaranje krovnog brenda »Vina Croatia«. Novi brend razvija se u suradnji s Udruženjem vinarstva HGK.

NL/eZd