'U Hrvatskoj su krediti rasli u cijelom razdoblju krize, a pad se dogodio tek nakon četiri godine snažne recesije', naglasio je zamjenik guvernera HNB-a Relja Martić govoreći o glavnim trendovima u hrvatskom bankarstvu na promociji izdanja magazina Banka 'Hrvatska bankarska industrija'.

Martić je dao do znanja da je središnja banka tijekom recesije vodila kontracikličku monetarnu politiku koja je osigurala hrvatskom gospodarstvu visoku opskrbljenost kredita.

'Stanje kredita banaka privatnom sektoru je 15,2 posto više nego krajem 2008. Jedino su Poljska, Slovačka i Bugarska imale veće stope rasta', rekao je Martić navodeći kao suprotnost Mađarsku u kojoj su krediti u tom razdoblju smanjeni za 22,5 posto.

Pritom je naglasio da monetarna politika nije dovoljna za pokretanje gospodarskog rasta. 'Mogućnosti monetarne politike treba staviti u realne okvire. Ona nikada neće biti u stanju rješavati probleme u realnom sektoru kada su oni strukturne prirode', rekao je Martić indirektno prozivajući Vladu zbog visokog javnog duga, neracionalnosti u javnom sektoru, korupcije, pravne nesigurnosti i nepovoljne ulagačke klime.

Zamjenik guvernera potvrdio je da će HNB od banaka tražiti povećanje rezervacija za loše kredite. 'Hrvatska narodna banka neće odustati zahtjeva da od banaka traži veću pokrivenosti loših kredita rezervacijama. Rezervacije nisu gubitak bankama jer, kad se oslobode, doprinijet će njihovom jačanju', poručio je Martić.

Najavio je i mogućnost dodatnog spuštanja obvezne pričuve banaka kako bi se osigurala sredstava za nastavak HBOR-ovog modela poticanja poduzeća. 'To će ovisiti o brzini korištenja dosad odobrenih sredstava', zaključio je Martić