Od 9. svibnja građani koji su nekada imali obrte ili na drugi način ostali dužni državi za poreze i doprinose moći će reprogramirati svoj dug po povoljnijim uvjetima od dosadašnjih. To je jedna od rijetkih mjera koje je donijelo Ministarstvo financija koje će na kraju zaista i pomoći građanima, premda neće poboljšati njihov standard, već im pomoći da nešto mirnije spavaju.

Ukupan dug građana prema državi iznosi oko 12,7 milijardi kuna, a samo se sedam milijardi kuna odnosi na glavnicu, dok se ostatak stvorio obračunavanjem zatezne kamate. Ta će se kamata otpisati onima koji plate dug odjednom, a imat će mogućnost i otplaćivati dugove na rate u roku od 60 mjeseci uz kamatu od 4,5 posto. To je novi prihod državi koja bi se ovime mogla itekako okoristiti.

Matematički, ako bi svi građani koji su dužni pristali na reprogram duga po ovim uvjetima, pa čak i da se otpiše svima kamata, država bi u pet godina imala novih 7,83 milijarde kuna. Ritmom od 130,5 milijuna kuna mjesečno blagajna bi se punila godišnje po 1,56 milijarde kuna.

Postavlja se, dakle, legitimno pitanje koliko se radi o pomoći države građanima, a koliko je to pomoć građana državi?

Isto to bi se moglo upitati za navodnu pomoć države građanima u rasterećenju plaće kroz nove porezne razrede koji su uvedeni još prošle godine. Bila je to, uz podizanje osobnog odbitka na 2.200 kuna, mjera kojom se građanima trebao osloboditi novac za povećanje kupovne moći. Na kraju su porezni razredi napravljeni tako da se smanjuje granica za primjenu najviše stope poreza na dohodak na svega oko 5.800 kuna, što je učinilo mnoge građane srednjeg sloja siromašnijima, a samo je najugroženijima povećalo ekonomsku moć, i to za nekoliko desetaka kuna mjesečno.

Automatski je sve skupine pogodio i veći PDV, koji je poznat kao progresivni porez, što znači da ima puno jači utjecaj na siromašne nego na bogate. PDV je povukao za sobom poskupljenja i zaključno je od pomoći građanima opet došlo do pomoći države, koja je ovom mjerom najviše pogodila srednji sloj.

I treća još neostvarena mjera Slavka Linića, ministra financija, na kraju će ići nauštrb građana - snižavanje minusa po tekućem računu na iznos od jedne plaće. Potpuno je jasno očekivati da će građani uzimati ili kredite ili se pokušati sami razdužiti. U situaciji u kojoj ne raste plaća, to znači da će imati manje novca i da će manje trošiti. Ova mjera, dakle, pogodit će i građane, ali još i gore gospodarstvo.

Na kraju, jedina mjera koja bi zaista pomogla građanima je ona koju će, kako kaže Linić, jako teško provesti. To je najava snižavanja kamata na stambene kredite. To bi uvelike pomoglo građanima i u džepu im ostavilo stotine kuna mjesečno, ali čini se će uštede i na tom polju biti ograničene jer će rezanje kamatnih stopa biti znatno manje od prvotnih najava.