U praksi bi za kredit od 100.000 švicarskih franaka, rata po novom izračunu bila jeftinija 808 kuna!

Po Linićevu prijedlogu zakona o potrošačkom kreditu, po kojem bi se kamate na kredite računale po 'novoj matematici', mjesečne rate bi dužnike mogle stajati čak 20% manje od iznosa koji trenutačno plaćaju, izračunali su u udruzi Franak, piše danas.hr

Podsjetimo, nadu dužnicima donosi odredba prijedloga zakona o vraćanju "kamatne stope i fiksne marže" na početnu razinu kod kredita čija je valuta ojačala više od 20 posto. No, za točnu procjenu koliko bi točno pale rate kredita (20 do 30%) nedostaje ključni podatak - koliko je u vrijeme ugovaranja kredita iznosila bankarska marža.

Naime, u Linićevu prijedlogu zakona kamata se definira kao zbroj dvaju parametara: referentne kamatne stope, koja pokazuje cijenu po kojoj banke dolaze do novca te marže, koja pokazuje trošak poslovanja banke i njezinu zaradu. Prijedlog zakona navodi da marža banaka na potrošačke kredite mora biti fiksna, a eventualna promjena kamatne stope za korisnika kredita može se temeljiti samo na promjeni referentne stope.

Pitanje je kako će banke iskazati maržu

U praksi bi, dakle, za kredit od 100.000 švicarskih franaka, rata po novom izračunu bila jeftinija 808 kuna!

Banke zasad ne komentiraju ovaj prijedlog i danonoćno računaju što će im donijeti, piše Večernji list. Budući da stari ugovori o kreditima ne navode iznos bankarske marže nego samo konačnu kamatu, ključno je pitanje kako će banke iskazati početnu maržu i uza što će je vezati. Iz duha zakona proizlazi da se bankarska marža mora vezati uz cijenu libora - koji je poskupio od 2006. do 2008. godine - pa bi najveći pad kamata (veći od dva postotna poena) bio za zadužene u tom razdoblju. Dužnici koji su uzeli kredite nakon 2008. ili od 2003. do kraja 2005. godine ne bi značajnije osjetili smanjenje kamate jer je franak tada bio jeftin.

Pitanje pravednosti

No, vraćanje kamata na početne razine samo za kredite u švicarskim francima, a ne i za eurske kredite, otvara pitanje pravednosti zakona, o čemu će se zacijelo izjašnjavati i suci Ustavnog suda. Ministar financija Slavko Linić kazao je da je namjeravao povratak kamate osigurati za sve devizne kredite, ali prema kalkulacijama središnje banke, to bi bio prevelik trošak za banke, oko dvije milijarde kuna godišnje. Zato su se ograničili na kredite koji su zahvaćeni većom deprecijacijom.

danas.hr/eZd