Razgovori su konstruktivni i na tragu su rješenja da se popravi položaj nekih potrošača

Ministar financija Slavko Linić odustao je od ograničavanja minusa po tekućem računu na iznos jedne prosječne plaće. Glavnu će riječ u određivanju iznosa minusa i dalje imati banke, koje su ga limitirale do tri mjesečne plaće. Odustajanje od snižavanja minusa značajno je povlačenje ministra financija Slavka Linića u odnosu na najave, a tek treba vidjeti hoće li biti i jedino, javlja vecernji.hr

Bankari su uvjereni da će ministrove škare biti blaže i glede spuštanja kamata na kredite u švicarskim francima te da će se pri konačnom prijedlogu zakona razblažiti prve teze o vraćanju kamate i bankarske marže na početne vrijednosti. Udruga franak očekuje spuštanje kamate na 2 do 4% za stare stambene kredite u francima u odnosu na sadašnjih 5 do 5,5% - dok sugovornik iz velike komercijalne banke očekuje smanjenje kamate 0,4 do najviše 0,9%.

U odnosu na dosadašnje najave, ministar zasad nije odustao od namjere da propiše najveću dopuštenu kamatu za stambene kredite po valutama - koja bi bila jedan postotni poen iznad prosječne kamate u prošloj godini, a smanjila bi se i najveća dopuštena kamatna stopa sa 12 na 11 posto.

Ministar Linić je do sada tvrdio da spušta minuse do jedne plaće jer građane želi zaštititi od toga da plaćaju najskuplje kamate na tržištu. Javnost je bila podijeljena oko te njegove ideje, a reakcije su išle od toga da je razumna do primjedbe da građani nisu maloumni koja se čula iz redova koalicijskog HNS-a.

Moguće je da je stav HNS-a i sad presudio jer je objavljen u paketu s odustajanjem od poreza na nekretnine. Linić je promjenu plana o minusu pokušao prikazati kao pritisak na banke, a ne svoje popuštanje jer će tražiti od banaka da osiguraju kredite za prebijanje minusa.

Minusi se, dakle, neće zatvarati jednokratno, nego bankarskim kreditom u roku od dvije godine.

VL/eZd