Kada je u pitanju državni proračun, pogotovo naplata poreza i doprinosa, država je sve nemilosrdnija, ali ne i kada je u pitanju Varteks. Tom će tekstilnom poduzeću, naime, država otpisati čak 70 posto potraživanja. Zašto?

Od 635 milijuna kuna obveza prema vjerovnicima zbog kojih je i završio u predstečajnoj nagodbi, Varteks je državi dužan 265 milijuna kuna, a dodaju li se tome i dugovi prema Gradu Varaždinu, Croatia osiguranju i sličnim državnim institucijama ili poduzećima gotovo 323 milijuna.

 

 

Ministarstvo financija: Cilj nam je zaštititi radna mjesta

'Namjera države bila je da se kroz Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi nastoje maksimalno zaštiti radna mjesta i omogući tvrtkama, koje imaju perspektivu na tržištu, osiguranje nastavka proizvodnje. Nije interes države ulaziti u vlasničke strukture i imati upravljačka prava u tvrtkama', komentirali su iz Ministarstva ishod predstečajne nagodbe. Od 265 milijuna država će otpisati 185 milijuna ili 70 posto, odnosno gotovo 200 milijuna kuna uzmu li se u obzir obveze prema državnim tvrtkama i institucijama. Uz to, ostatak Varteksovog duga od 65 milijuna kuna država bi trebala namiriti nekretninama, a umanjenjem duga dokapitalizacijom od svega 15 milijuna kuna trebala bi doći do 13,51 posto vlasništva u kompaniji.

Rezultat je to izmijenjenog plana financijskog restrukturiranja koji je prihvaćen na drugom ročištu u predstečajnoj nagodbi nad Varteksom. Kako i ne bi bio kada ga je izradilo Ministarstvo financija nakon što nije prihvaćen prvobitan plan kojeg su izradili u Varteksu.

'Vrlo je jasno da imamo vrlo loš prijedlog vlasnika i Uprave Varteksa prema kojem bismo mi sve otpisali, a ostali bi isti vlasnici. To za mene nije prihvatljivo, rekao je prošlog mjeseca ministar financija Slavko Linić na Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu, objašnjavajući zašto nije prihvaćen plan Uprave Varteksa.

Prema tom, 'propalom' planu, dug prema državi, tijelima javne uprave i trgovačkim društvima u većinskom državnom vlasništvu podmirili bi se otpisom dijela osnovnog duga, dokapitalizacijom, ustupanjem nekretnina i obročnom otplatom.

Usporedi li se taj 'propali' plan s jučer prihvaćenim, teško je uočiti razliku, izuzme li se izostanak obročne otplate dijela duga prema državi. Upravo zbog toga nije jasno zašto se država najprije usprotivila prvobitno planu te zaprijetila 'izvlaštenjem', a sada se velikodušno odrekla 200 milijuna kuna i zadovoljila s tek 13 posto vlasništva, dok na druga poduzeća 'skače' i zbog daleko manjih dugova. Čuvaju li se tako uistinu radna mjesta i proizvodnja ili prvenstveno vlasnička i upravljačka struktura koja je dijelom odgovorna za situaciju u kojoj se sada našao Varteks, pa je veliko pitanje može li ga i izvući iz nje.