Za Hrvatsku, kao i za cijelu regiju, 2013. bit će još jedna teška godina, s očekivanim padom hrvatskog BDP-a na godišnjoj razini za 0,4 posto, no do kraja godine može se očekivati ‘odljepljivanje' s dna, odnosno početak oporavka, koji bi u 2014. godini Hrvatskoj omogućio gospodarski rast za 1,5 posto, prognoza je Svjetske banke iz danas predstavljenog "EU11 Regular Economic Reporta".

Tako će prema prognozama Svjetske banke samo tri zemlje područja EU11 (nove članice EU-a i Hrvatska) i ove godine biti u recesiji, i to Slovenija, Češka i Hrvatska, u kojoj se pad BDP-a nastavlja petu godinu zaredom.

Takva gospodarska kretanja u Hrvatskoj dovela su do dodatnog pogoršanja stanja na tržištu rada, kazala je viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević Šujster, istaknuvši da su time stopa nezaposlenosti, ali i sve niža stopa participacije na tržištu rada, došle na kritičnu razinu. No, dodala je, broj zaposlenih u prvom tromjesečju ove godine povećan je prema lani, pa se može reći da se priljev u nezaposlenost stabilizira, iako ostaje zabrinjavajuća činjenica da raste nezaposlenost mladih, uprkos mjerama Vlade usmjerenim upravo na njih.

Među pozitivnim kretanjima u 2012. Mađarević Šujster je istaknula činjenicu da je po prvi put zabilježen suficit na tekućem računu bilance plaćanja, no, upozorava, to nije posljedica velikog rasta izvoza, već rezultat znatne kontrakcije uvoza zbog manje osobne potrošnje i nižih investicija, zbog kojih pada uvoz kapitalnih dobara.

Također, kazala je, naziru se blagi znakovi oporavka iz najdublje krize - graditeljstvo bilježi lagani oporavak unazad dva kvartala, industrijska se proizvodnja ‘odlijepila od dna' i ne očekuje se njena dodatna kontrakcija.

No istodobno javni dug nastavlja kontinuirani rast od 2008. i sada iznosi gotovo 70 posto BDP-a, ako se u njega ubroje i jamstva, odnosno bez njih je blizu razine od 60 posto BDP-a, koja je i zakonom o proračunu određena kao granica koja se ne smije prijeći. Zbog toga je nužno ojačati fiskalnu konsolidaciju, posebice na rashodovnoj strani.

Iz Svjetske banke stoga Hrvatskoj preporučuju nastavak fiskalne konsolidacije, a Mađarević Šujster je pritom istaknula socijalna davanja, koja su na razini od oko 3 posto BDP-a, što je više nego u nekim bogatijim članicama EU. Prema procjenama Svjetske banke ta davanja u Hrvatskoj dopiru do svega 10 posto potrebitih, što daje prostora za njihovu učinkovitiju raspodjelu.

Također, dodala je, treba iskoristiti EU fondove za financiranje kapitalnih izdataka, no pri tome treba voditi računa da je potrebno kreirati fiskalni prostor za njihovu apsorpciju, jer je za pretfinanciranje i kofinanciranje projekata iz EU fondova godišnje potrebno oko 1 posto BDP-a.

Mjerama koje predlaže Svjetska banka Hrvatska bi trebala vratiti svoj investicijski kreditni rejting i iskoristiti povoljnu situaciju na svjetskom financijskom tržištu, na kojem uslijed monetarnog popuštanja u 2012. ima puno novca pod povoljnim uvjetima, no to neće dugo potrajati, kazala je Mađarević Šujster.