Kazne poslovnim subjektima za koje se utvrdi prekoračenje zakonskih rokova plaćanja dobavljačima kreću se od 10.000 pa sve do milijun kuna

Nakon upornih prigovora da izbjegava velike i moćne, a mišiće pokazuje uglavnom na sitnim ribama, ministar financija Slavko Linić odlučio je, čini se, popraviti takav dijabolični imidž, a ujedno i stati na kraj glavnim generatorima nelikvidnosti u državi, piše slobodnadalmacija

Iz krugova bliskih "nemilosrdnom Slavku" dopiru najave da od 1. rujna kreće veliki pohod poreznih inspektora na velike trgovačke lance i šoping-centre koje se kani vrlo temeljito pročešljati. Hoće li Linić veletrgovine poput "Konzuma", "Plodina", "Lidla", "Mercatora", "Interspara", "Kauflanda" ili "Tommyja" uistinu pročešljati ili samo prijateljski počešljati, ostaje nam vidjeti, no već sad se zna da se na ovom poligonu neće primarno demonstrirati nemilosrdni fiskalizacijski standardi prema viškovima u blagajnama kakvi su se primjenjivali u kafićima i drugim ugostiteljskim lokalima.

Tolerancija na manje viškove kuna u blagajnama veletrgovina je, naime, logična zbog tamošnjih cijena, koje se najčešće ne izražavaju u zaokruženim iznosima, nego u ciframa poput 9,99 kuna, pa je manji višak od lipa koje se ne vraćaju kupcu itekako očekivan. Fokus porezničkog nadzora u veletrgovinama će, zauzvrat, biti stavljen na poštovanje zakonom propisanih rokova plaćanja dobavljačima, u kojem smislu - nije tajna - u Hrvatskoj ima jako malo uzornih veletrgovaca.

U Uredu za informiranje Ministarstva financija potvrdili su nam skori temeljit posjet djelatnika Porezne i Carinske uprave tzv. velikim ribama. Nakon zagrijavanja na tržnicama, u kafićima i restoranima, najavljeni inspektorski izlazak na veletrgovački teren zapravo će biti prva prava provjera porezne i poslovne discipline "velikaša" još otkako su Zakonom o financijskom poslovanju iz siječnja rokovi plaćanja skraćeni na 30, odnosno maksimalno 60 dana.

Kazne do milijun kuna

Gotovo osam mjeseci imali su veletrgovci vremena za prilagodbu kraćim rokovima, a nije tajna da su na temelju lanjske poslovne statistike gotovo svi premašivali zadani broj dana i time naveliko producirali lančanu nelikvidnost u zemlji.

- Kazne poslovnim subjektima za koje se utvrdi prekoračenje zakonskih rokova plaćanja dobavljačima kreću se od 10.000 pa sve do milijun kuna. Sankcija neće biti lišeni ni menadžeri, odnosno osobe odgovorne za poslovanje veletrgovina, kojima se i privatno mogu izreći kazne od 1000 pa sve do 50.000 kuna - dodaju u Ministarstvu financija.

Prema Zakonu o rokovima ispunjenja novčanih obveza, prilično su jednostavno i - reći će većina poduzetnika - kvalitetno zamišljeni mehanizmi plaćanja. Po Zakonu je kupac dužan izdati u tim iznimnim situacijama vjerovniku neku ovršnu ispravu kao osiguranje plaćanja, primjerice zadužnicu ili solemnizirani ugovor.

Lijepo zamišljeno, kaže nam naš sugovornik iz trgovačke branše, ali u stvarnosti - od dana stupanja na snagu Zakona, 1. siječnja prošle godine, pa do danas, ništa se bitno nije promijenilo. Prije svega, tih se rokova ne pridržava ni država, odnosno javne tvrtke, a ni gradovi i općine i njihove tvrtke. Najbanalniji primjer: koja to ljekarna od HZZO-a može naplatiti račun u roku kraćem od šest-sedam mjeseci?
U praksi, dakle, nitko od kupaca, velikih trgovačkih društava, ne poštuje navedene rokove. Ako Linićevi inspektori zaista upadnu u centre, bit će im to relativno jednostavan posao: ništa lakše od utvrđivanja dana ulaza robe, izdatka fakture, do datuma plaćanja.

No, kada utvrde nezakonitosti, inspektori ne mogu zatvoriti trgovine, nego mogu jedino ispisati kaznu u vidu optužnog prijedloga koji ide na prekršajni sud. Poznavajući efikasnost sudova i rokove rješavanja predmeta, efekti tih kontrola mogli bi se osjetiti tek za godinu ili dvije.

SD/eZd