Dalmatinski projekti, njih 15, vrijedni 2,4 milijarde eura - koji traže investitore koji bi uložili u hotele, vile, marine, golf-terene, elektranu u Obrovcu, uzgoj ribe ili helidrom za HGSS - s ostalim projektima iz cijele zemlje, kojih je 121, predstavljeni su u novom katalogu na internetskim stranicama Hrvatske gospodarske komore.

Katalog se svakodnevno ažurira, a trenutačno su u toj bazi podataka na engleskom i hrvatskom jeziku domaćim i stranim ulagačima dostupne informacije o projektima u zemlji ukupne vrijednosti od 6,7 milijardi eura, piše Slobodna Dalmacija.

Jedan od najvrjednijih među njima i "najteži" među dalmatinskim projektima koji traže ulagače jest "Hrvatski san - Dubrovački biser".

Za taj, 920 milijuna eura vrijedan projekt luksuznog resorta Vicenca Blagaića u Dolima, otkupljeno je zemljište i riješena prostornoplanska dokumentacija te je jedan od najspremnijih i može početi s realizacijom, piše u katalogu HGK. Splitskom poduzetniku, eto, dokumentacija nije prepreka da na 260 hektara počne graditi luksuzni resort s 3500 kreveta, marinom za megajahte i golf-terenom. Problem je samo u novcu. Ili, preciznije, u nedostatku novca.

Najviše treba Zadranima

U tome nije osamljen. Među Dalmatincima najviše novca treba Zadranima: s područja njihove županije u katalogu je šest projekata za koje se traže investitori, strateški partneri ili poslovna suradnja, a ukupno su "teški" 1,35 milijardi eura. Ulagače tako traži "IGH lux energija" za izgradnju pola milijarde eura vrijedne kombinirane elektrane na plin u Obrovcu. Na toliko je procijenjen i javno-privatni projekt "Pašman Rivijera", za koji se traže ulagači za izgradnju vila, hotela i mosta koji bi ovaj otok povezivao s kopnom...

I Splitsko-dalmatinska županija ima šest projekata u bazi, no njihova je ukupna vrijednost znatno manja, iznosi 144,7 milijuna eura. Najnoviji, za koji još nije ni unesena vrijednost, jest ujedno i jedini splitski projekt u katalogu, a riječ je o izgradnji zgrade s helidromom na Firulama za interventnu postrojbu HGSS-a. Svjetlana Momčilović, pomoćnica direktorice Centra za investicije HGK, ovog je tjedna u Splitu predstavila Komorin internetski katalog projekata koji je nastao na temelju podataka iz županijskih komora.

To se ne radi tako

- Projekti za koje nositelji traže ulagače ili neki oblik poslovne suradnje, uglavnom su privatni, ali ima i onih javnih. U bazi su za svaki projekt podaci o stanju dokumentacije i o fazi samog projekta - objašnjava Momčilović. U Komori se nadaju da će ovaj njihov pregled dijela investicijskih projekata, jer ne okupljaju sve projekte nego one koji su im prijavljeni, s tim da i sami poduzetnici mogu svoje projekte prijaviti u katalog, olakšati i pojednostaviti pristup informacijama.

- To je uobičajena, osnovna razina informacija koju neka zemlja mora imati. Tako investitore nećete privući, to se ne radi tako, nego se oformi ekipa od stotinjak ljudi koji znaju što rade i godinama privlače one investitore koji bi zemlji bili zanimljivi svojom poslovnom filozofijom ili bi investirali u tehnologije ili proizvodne aktivnosti - kaže nam makroekonomist dr. Ante Babić.

Upozorava da je naš problem što imamo mnogo kataloga podataka, osnovali smo 1996. godine Agenciju za privlačenje ulaganja, koja je ukinuta 2000., pa je opet osnovana dvije godine kasnije s jednim zaposlenim, da bi ih dvije godine kasnije bilo 50, pa je 2011. ukinuta, a sad opet imamo novu agenciju.

- Sve to poručuje da mi nismo ozbiljno zainteresirani za privlačenje ulaganja. Česi, Mađari i Slovaci imaju takve agencije više od 20 godina, nisu ih ukidali, nego su one mjesta gdje se obavlja ozbiljan posao - veli dr. Babić.