Ovim proizvodom valorizirana je riječka povijest i bogata industrijska baština

Kad kupimo neki suvenir, obično ga stavimo na neku policu odakle nas podsjeća na neko putovanje. No, suština ovoga suvenira je da traje što kraće, i da odmah potom kupimo još jedan takav, riječi su riječkog gradonačenika i poznatog čokoladoljupca Vojka Obersnela na jučerašnjem predstavljanju Riječke čokolade , koju je izradio rapski poduzetnik Josip Brna iz poznate rapske tvornice slastica »Vilma «, piše Novi List

Najslađi riječki suvenir predstavljen je i degustiran u Salonu Grada Rijeke.

- Ovim proizvodom valorizirana je riječka povijest i bogata industrijska baština. Malo brine trenutak u kojemu predstavljamo Riječku čokoladu, jer je kakaovac navodno ove godine loše rodio, zbog čega prijeti poremećaj na tržištu. Riječka čokolada višestruko je koristan suvenir, a posebno mi je drago što smo ovime suradnju ostvarili s našom domaćom tvrtkom koja se dokazala i u zemlji, i u inozemstvu.

Uvijek težimo tomu da možemo ponuditi originalne riječke suvenire, a primjer čokolade je izvrstan dokaz revitalizacije originalnog riječkog proizvoda temeljen na stvarnim povijesnim činjenicama. Prije nekoliko godina predstavili smo Vojine kišobrane, a uskoro ćemo napraviti i prezentaciju Rogićevih suvenira. Rijeka je na putu da napravi kvalitetnu bazu suvenira kojima će moći konkurirati velikim gradovima, kazao je Obersnel.

Tragom »Slona«

U retro ambalaži, najslađi suvenir nudi Riječku bombonjeru u tri različita pakiranja, Riječki truffles s trešnjama u tubi, Riječke praline, Riječke lizaljke u dvije varijante - s posipima i bez, Riječku čokoladu u dvije varijante - Mozaik i Morčić, Riječki čokolatin i Riječku torbicu.

Inače, u Rijeci je krajem 19. stoljeća otvorena Riječka tvornica kakaa i čokolade, i to je bio prvi pogon za industrijsku proizvodnju te vrste proizvoda na području Hrvatske. U tom pogonu, koji je s radom prestao sredinom 20. stoljeća, proizvodila se tada popularna Riječka čokolada »Slon«.

Na tragu ovih povijesnih podataka, rapski poduzetnik Josip Brna, uz podršku Grada Rijeke i Turističke zajednice grada Rijeke, prije nekoliko mjeseci pokrenuo je proizvodnju Riječke čokolade.

Zaboravljena tvornica

Na lokaciji uz Zvonimirovu ulicu danas gotovo da i nema tragova rada najslađega riječkog industrijskog objekta s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća. Đekić je naveo da je na tom terenu u drugoj polovici 1960-ih podignut niz stambenih zgrada koje su pomogle rješavanju stambenih problema tadašnje generacije riječke radničke klase, ponikle u doba socijalizma, koja Riječku tvornicu čokolade ne pamti.

Prvi u Hrvatskoj

- Napravili smo kolekciju od desetak proizvoda, a pritom smo koristiti najkvalitetniji kakaovac iz Južne Amerike. Svi proizvodi su napravljeni od tamne čokolade, a neki su punjeni trešnjama, jer je trešnja riječko voće, kazao je proizvođač čokolade Josip Brna, čija je tvrtka s proizvodnjom čokolade počela prije tri godine.

Riječki publicist i novinar koji se bavi istraživanjem riječke baštine te jedan od autora priručnika Moja Rijeka, Velid Đekić, podsjetio je na osnivanje velike Riječke tvornice kakaa i čokolade 1896. godine. Riječka tvornica kakaa i čokolade bila je prvi pogon za industrijsku proizvodnju te vrste proizvoda na području Hrvatske.

- Pogon se smjestio u velikoj trokatnoj zgradi podignutoj uz prometnicu koja se u to doba nazivala Via Serpentina. Riječ je o lokaciji uz današnju Zvonimirovu ulicu, točnije u blizini raskrižja Zvonimirove i Ulice Vinka Benca, što bi otprilike bilo nasuprot ulazu u današnji trgovački centar ZTC. Tvornica je na trgovačke police isporučivala čokoladne table, čokoladne bombone, kakao u prahu, tortice, šnite i slične slatke zalogaje.

Da bi kupci lakše upamtili njene proizvode, marketinški magovi Tvornice osmislili su dvije proizvodne marke. To su bile marka Slon i marka Jadran, ispričao je Đekić, dodavši da su su čokolade na prodajna mjesta stizale pod imenom Riječka čokolada Slon. Na omotima se našla otisnuta ilustracija s motivom slona, ponekad slonice s tri slonića, što je kupcima trebalo kazati da im u ruke stiže proizvod uistinu posebnog, prekomorskog, egzotičnog porijekla.

Novi List