Radnici Zračne luke Zagreb su u štrajku, zbog čega je danas otkazano 60-tak letova. Kakva je trenutna situacija na Plesu, imaju li radnici razloga za štrajk i koliko će to koštati, otkrio je u razgovoru za Media servis predsjednik Uprave Zračne luke Zagreb Miroslav Drljača.

Svi komercijalni letovi obustavljeni su u 10 sati zbog štrajka radnika Zračne luke Zagreb. Uprava smatra da za štrajk nema nikakve osnove, a potvrdu su tražili na za to nadležnom sudu, otkrio je Media servisu predsjednik Uprave Miroslav Drljača.

"Sukladno tome je podnijela pravne radnje i na Županijskom sudu u Velikoj Gorici je u tijeku rasprava i ročište na temelju tužbe Uprave za utvrđivanje zakonitosti štrajka. U tijeku dana očekujemo odgovor suda", kaže Drljača.

I dok radnici tvrde da će im prava biti ugrožena kada novi koncesionar preuzme upravljanje Zračnom lukom, Drljača odgovara: "Nema straha".

"Radnici nemaju osnove biti u strahu da netko sutra neće poštivati njihova prava. Smatram da ovog trenutka sve što se na tu temu priča je na razini spekulacija".

Koncesionar se ugovorom obvezao, podsjeća naš sugovornik, da preuzima sva postojeća prava radnika iz Ugovora o radu i Kolektivnog ugovora Zračne luke Zagreb na rok ne manji od pet godina.

"Treba reći da se taj Kolektivni ugovor konzumira već dvije godine, i ako tome dodamo još ovih pet godina unaprijed, ova prava će radnici konzumirati najmanje sedam godina", ističe Drljača.

Uprava tijekom jučerašnjeg i današnjeg dana nije započela nove pregovore s radnicima koji su u štrajku. No, razgovora je bilo prethodnih dana, poručuje Drljača i procjenjuje moguću štetu od štrajka.

"Direktna šteta za Zračnu luku Zagreb je na razini 800.000 do 900.000 dnevno, međutim, to nije sve jer i zrakoplovne kompanije trpe određenu štetu, koju će sigurno fakturirati Zračnoj luci Zagreb kad sve ovo prođe".

Iako su radovi na obnovi terminala Zračne luke Zagreb trebali započeti u listopadu, Drljača poručuje da sve ide po planu.

"Nije nigdje zapelo. Čekali su se dokumenti kao što su građevinska i lokacijska dozvola. Završen je jedan dio radova, koji se odnose na arheološka istraživanja. Sada treba započeti s pripremom gradilišta za uvođenje teške mehanizacije i tome slično. Stvarni radovi trebali bi početi kako je i planirano na proljeće, kada se stvore meteorološki uvjeti".

Štrajkom se stoga, zaključuje Drljača, osim financijskih gubitaka, šalje loša poruka stranim investitorima da nisu poželjni u Hrvatskoj.