Otkrivamo kolike su sada plaće najuspješnijih menadžera te kako nejednakost prihoda utječe na društvenu stabilnost

U Švicarskoj se 24. studenog održava referendum o ograničavanju menadžerskih plaća, koje ne bi po prijedlogu o kojem će odlučiti građani smjele biti veće od 12 puta u odnosu na najlošije plaćenog zaposlenika firme.

Otkrivamo kolike su sada plaće najuspješnijih menadžera te kako nejednakost prihoda utječe na društvenu stabilnost.

Nejednakost u prihodima jedna je od tema koje su ušle u žarište javne pozornosti u nekoliko proteklih godina, zahvaljujući velikoj financijskoj krizi koja je 2008. eksplodirala na Wall Streetu, a kasnije dugogodišnjoj krizi eurozone te, naravno, pojavi aktivističkog pokreta Occupy, koji je upozoravao na sve više siromašnih i sve veći socijalni jaz. Javnost je ostala šokirana spoznajom da su njujorški bankari imali ogromne plaće i bonuse koji se mjere u stotinama milijuna, iako su doveli svjetsku ekonomiju na rub popasti, te se od tada sve više ističe porast menadžerskih primanja u odnosu na ona radnička, što je trend koji je primjetan od osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Ipak, jedna od prvih konkretnih političkih reakcija na javnu raspravu o podijeli svijeta na 99 posto siromašnih i 1 posto bogatih, došla je tek sada, a to je švicarski referendum o ograničavanju plaća menadžera u odnosu na njihove radnike. Sutra će se, naime, u jednoj od najbogatijih država svijeta glasovati o tome da plaća menadžera ne smije biti više od 12 puta veća u odnosu na njegova najslabije plaćenog zaposlenika.

Organizacija Mladi socijalisti je pokrenula ovu temu i sakupila potrebne potpise, a mediji podsjećaju da je to drugi put u ovoj godini da Švicarci glasuju o plaćanju menadžera, s obzirom na to da su se već izjasnili protiv velikih bonusa. Mladi socijalisti ističu kako nije normalno da, primjerice, direktor banke Credit Suisse zarađuje 820 puta više od običnih bankovnih službenika i zaposlenika. Vrijedi obratiti pažnju i na to da se Švicarci na svojim referendumima bave ekonomskim i socijalnim temama, a činjenica da neki švicarski poslovnjaci dobivaju 'bogataške plaće', kako su pisali tamošnji mediji, mnogima nije po volji.

Brojke zapravo govore same za sebe. Šef farmaceutske kompanije Joseph Jimenez Novartis zarađuje godišnje skoro 16 milijuna švicarskih franaka, tj. stotinjak milijuna kuna, dok njegovi najslabije plaćeni radnici godišnje odnose 59 tisuća franaka, tj. 350 tisuća kuna. Ukratko, Jimenez zarađuje 266 puta više od svojeg najlošije plaćenog radnika. Glavni menadžer Nestlea Paul Bulcke godišnje prima plaću od 10,5 milijuna franaka (oko 60 milijuna kuna), a njegov najslabije plaćen radnik godišnje dobije tek 52 tisuće franaka (312 tisuća kuna), što je razlika od 206 puta.

Zato bi odluka švicarskih građana na sutrašnjem referendumu mogla imati dalekosežne društvene i ekonomske posljedice, pa ne čudi kako su se i menadžeri dali u akciju, izjavljujući u medijima kako bi ograničavanje njihovih plaća ekonomski naštetilo Švicarskoj.