Tempirane bombe otkucavaju u svakom kreditu u otplati u eurima čija je kamata vezana uz EURIBOR koji je trenutačno na povijesno niskim razinama, saznaje Slobodna Dalmacija

Ta šestomjesečna referenta kamatna stopa koja se utvrđuje na europskom međubankarskom tržištu trenutačno iznosi 0,331 posto, a u godinama prije izbijanja krize bila je na razinama od dva do četiri posto, dok je, primjerice, u ljeto 2008. iznosila i 5,04 posto. Sve ove brojke znače samo jedno, u trenutku kad počne skakati ta kamata, skakat će i rate kredita.

Nije pitanje hoće li rasti, nego je pitanje kada će se dogoditi i koliko će kleknuti dužnici u eurima. Tako netko tko danas otplaćuje stambeni kredit uz ukupnu promjenjivu kamatnu stopu od šest posto, u toj kamati plaća fiksnu maržu od 5,67 posto. Sa sadašnjim povijesno niskim EURIBOR-om, mjesečna mu je rata 501 euro, a kada bi ta europska kamata skočila na dva posto rata bi iznosila 571 euro, s pet posto EURIBOR-a mjesečna rata bi krešila na 706 eura ili čak za 40,9 posto.

Tempirana bomba

- Nije to tempirana bomba, gore je od toga. EURIBOR je ovih godina na niskim razinama jer Europska unija nastoji potaknuti gospodarstvo, njegovo je kretanje cikličko i on će sigurno rasti. U tom će trenutku banke koje su glavninu kamata učinile fiksnima, a mali promjenjivi dio vezale uz EURIBOR, povećati kamate na kredite. Tako će se to povećanje prevaliti i multiplicirati na korisnike kredita. To se nikako ne bi smjelo dogoditi.

Gledamo li stvari racionalno i logično, odnos fiksne marže i promjenjivog dijela u kamati nikako se ne bi smio mijenjati i ako se danas utvrđuje fiksni i promjenjivi dio kamate, on mora biti u onom odnosu u kojem je bio na dan podizanja kredita - ističe Marija Duljković, stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije.

U Hrvatskoj su građani početkom listopada ukupno otplaćivali 124,7 milijuna kredita bankama, od čega je 69,7 milijardi kuna vezano uz eursku valutnu klauzulu. Od svih tih kredita u eurima, polovina je ili 32 milijarde kuna stambenih kredita. Premda banke u ponudi imaju i eurske kredite s fiksnim kamatnim stopama u eurima, pretpostaviti je kako je glavnina svih tih eurskih kredita s promjenjivom kamatnom stopom.

A problem s promjenjivim kamatama nije taj što su one promjenjive, nego to što se ne zna temeljem čega su ih banke mijenjale proteklih godina. Od kada je izbila kriza, kamate i na kredite u eurima su rasle, a od ove godine su lanjskim izmjenama zakona o potrošačkom kreditiranju banke trebale za nove, ali i kredite u otplati, definirati kako su složile kamatu, kolika im je fiksna, nepromjenjiva marža u toj kamati, a koliki je promjenjivi dio.

Taj su promjenjivi dio morale privezati uz parametar koji je mjerljiv i može se pratiti. Većina je to i učinila te su promjenjivi dio vezale uz EURIBOR. I sad dvaput godišnje, svakih pola godine, šalju obavijesti dužnicima o njihovoj promjenjivoj kamatnoj stopi i visini šestomjesečnog EURIBOR-a. Neke su banke ovog ljeta dužnicima već podigle kamatu i mjesečnu ratu jer je EURIBOR bio početkom godine mrvicu niži od EURIBOR-a polovinom ove godine.

Masna fiksna marža

Marija Duljković kaže da su se banke trebale vratiti na dan podizanja kredita za svakog dužnika i od tadašnje kamatne stope oduzeti tadašnji EURIBOR i tako izračunati fiksnu maržu koja i danas treba biti onolika kolika je bila na dan podizanja kredita. Jednostavno rečeno, ako je nekom danas kamata šest posto, a na dan podizanja kredita je bila 5,5 posto, a tada je EURIBOR bio dva posto, onda fiksna marža za taj kredit iznosi 3,5 posto.

Tolika bi trebala biti cijelo vrijeme otplate kredita i na nju bi trebalo dodati promjenjivi EURIBOR. Kako je on danas oko 0,3 posto, taj bi kredit trebao koštati 3,8 posto. No, banke se nisu vraćale u vrijeme podizanja kredita, tadašnjih nižih kamata i višeg EURIBOR-a, jer bi onda morale spuštati kamate i rate nekim dužnicima. Stoga su od današnjih kamata koje su proteklih godina povećale oduzimale današnji povijesno nizak EURIBOR i dobile veliki nepromjenjivi dio u kamatnoj stopi ili fiksnu maržu. Ubuduće će na nju dodavati aktualni EURIBOR. Stoga će kamate na sve takve kredite vjerojatno rasti, a s njima i mjesečne rate kredita.

Banke u razvijenim članicama EU-a rade s mnogo nižim maržama, jasno je da naše ne mogu biti za stambene kredite od jedan do 2,5 posto jer su nam rizici zemlje koja nije u eurozoni znatno veći. Ipak, pitanje je jesu li sadašnje fiksne marže banaka realne ili su ipak masnije od toga. Jedno je jasno kao dan, koliko god skoči EURIBOR idućih godina, skakat će i kamate na kredite, a s njima i kamate. Dužnici će dobiti udarac a da nisu profitirali od niskog EURIBOR-a, za razliku od banaka.

Slobodna Dalmacija