Hrvatska je ove godine proizvela sto milijuna litara mlijeka manje. Prošle su godine hrvatski mljekari, naime, proizveli 600 milijuna litara mlijeka, što pokriva nešto više od 60 posto hrvatskih potreba. Ni u Zadarskoj županiji nije bolje jer se u posljednjih pet godina proizvodnja smanjila za 2,3 milijuna litara.

"Prošle godine poljoprivrednicima je isplaćeno 38 % manje potpora od planiranog. Imali smo i sušu koja je desetkovala prinose, što je opet donijelo nagli skok cijena stočne hrane. Posljedice su vidljive danas, a na to smo i upozoravali još u veljači prošle godine kad smo organizirali prosvjede. Vlada nije prepoznala koliko je ovaj sektor važan za hrvatsko gospodarstvo", kazala nam je Elvira Sterle, predsjednica udruge "Mliko".

Slično razmišlja i proizvođač sira Ivan Gligora. "Propale su mnoge farme jer se nije isplatilo uzgajati stoku, niti proizvoditi mlijeko. Danas imamo male količine mlijeka, povećava se uvoz. To je, očito, moguće samo u Hrvatskoj".

I dok firme propadaju Hrvatska uvozi čak 40 % ukupnih potreba za mlijekom, čime smo se vratili u 2002. godinu. Štoviše, od 2003., kad je Hrvatska imala 59 000 proizvođača mlijeka, ta se brojka do 2013. strmoglavila na nevjerojatnih 10 829 proizvođača.

U Zadarskoj županiji najveću količinu mlijeka proizvode farme Vigens i Vrana. Od 2008. naovamo, proizvodnja je konstantno padala s 8, 5 milijuna litara, na današnjih 6, 2 milijuna. U Zadarskoj županiji, a ni u cijeloj Dalmaciji čak i ne postoji interes za ojačavanjem proizvodnje mlijeka. Razloga je više, a prvi u nizu je aktualno stanje. Ostali razlozi, koji se mogu okarakterizirati kao objektivni jesu nedostatak hrane i cijena prijevoza iz Slavonije, koja opet cijenu mlijeka u Dalmaciji podiže za 15-20%.

Eventualno rješenje za ovakvo stanje može biti novi operativni program proizvodnje mlijeka za razdoblje od 2014. do 2020. po kojem bi hrvatske farme dosegnule godišnju proizvodnju od 800 milijuna litara, ali i kratkoročni pokušaj Vlade da ublaži posljedice loših odluka proteklih godina.

"Nikad nije kasno. Ako u najkraćem roku dođemo do svježeg kapitala, te da se poljoprivrednici isplate u maksimalnom mogućem iznosu kako bi im se olakšale i sanirale posljedice proteklog razdoblja ne bi li se ta proizvodnja obnovila, loše će posljedice biti ublažene", tvrdi Sterle.

Kratkoročne mjere poput kredita HBOR-a s četiri posto kamate, dodjelom poljoprivrednog zemljišta, povoljnijim uvjetima nabave gnojiva i sjemena te nabavom 8000 junica, kako su nedavno najavili u resornom ministarstvu, definitvno bi moglo pomoći.

Radio Zadar