Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova ovih je dana, u sklopu programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013., objavilo natječaj za bespovratna sredstva kojima se nastoji još jednom potaknuti razvoj poslovne infrastrukture, odnosno poduzetničkih zona, potpornih institucija, ali i projekata turističke infrastrukture, piše Narodni list

Da bi na taj način potakli rast gospodarstva, a posebno malog i srednjeg poduzetništva, te ujedno i privukli ulaganja u ravnomjernom regionalnom razvoju, EU fondovi su u ovom natječaju Hrvatskoj na raspolaganje stavili iznos od čak 26,9 milijuna kuna.

Novi natječaj za novce EU

Operativni program Regionalna konkurentnost 2007.-2013. ima tri prioritetne osi, a ovaj Poziv objavljuje se u okviru Prioritetne osi 1. Razvoj i unaprjeđenje regionalne infrastrukture i jačanje atraktivnosti regija, Mjere 1.1 Podrška razvoju javne infrastrukture, navodi se u pozivu Ministarstva.

Također se dodaje kako ciljnu skupinu ovog poziva čini širok krug javnih tijela, organizacija, institucija i udruženja poput općina, gradova, županija i njihovih razvojnih agencija, nacionalnih ili regionalnih i lokalnih javnih ustanova ili udruženja, javnih poduzeća u stopostotnom vlasništvu lokalne samouprave, potpornih poduzetničkih institucija, turističkih zajednica i udruženja te širok krug regionalnih organizacija i institucija poslovne podrške koje predstavljaju poslovnu zajednicu, industriju, stručna udruženja, gospodarsku komoru, trgovačku i obrtničku komoru, savez zadruga, udruge, itd.

Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti iznosi milijun, a najviši 10,5 milijuna eura.

Ističe se i mogućnost sufinanciranja do 95 posto ukupno prihvatljivih troškova, uz mogućnos dodatnog sufinanciranja projekta koji se provode u županijama koje su ispod nacionalnog indeksa razvijenosti. Prihvatljivi projekti za ovaj natječaj su razvoj osnovne poduzetničke infrastrukture unutar postojećih poslovnih zona i to gdje nedostatak takve infrastrukture predstavlja preprpeku razvoju malog i srednjeg poduzetništva, razvoj potpornih institucija, istraživačko-razvojne te turističke infrastrukture. Rok za podnošenje prijava ističe 3. veljače sljedeće godine i obzirom da je to vjerojatno i posljednji veći natječaj iz fondova za ovu namjenu, može se reći kako je ovo posljednji vlak za poslovne zone.

Registar poduzetničke infrastrukture

Krajem prošlog mjeseca istekao je i rok za prijavu u Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture, kao popis poslovnih zona i poduzetničkih potpornih institucija koje će u narednom razdoblju dobivati potpore, poticajne mjere, darovnice ili povlastice, bilo iz državnog proračuna ili pak iz europskih fondova.

To je ujedno i nastavak uvođenja novih mjera započetih Zakonom o unapređenju poduzetničke infrastrukture iz srpnja ove godine, a sve kako bi se buduća sredstva usmjerila isključivo na one poslovne zone koje su već u funkciji ili to imaju izglede postati.

Naime, u cijeloj Hrvatskoj dosad je sufinancirana izgradnja 346 poslovnih zona, no veliki broj njih još se vode isključivo na papiru. Tek u 196 zona pokrenuta je poduzetnička aktivnost i, prema posljednjim podacima Ministarstva poduzetništva i obrta, u njima je aktivno 2.870 poduzetnika koji zapošljavaju 46.935 radnika.

Dio zona još je u tijeku izgradnje objekata ili ishođenja dokumentacije i među njima su kandidati koji bi se mogli u posljednji tren uključiti u planove za razvoj poduzetničke infrastrukture.

Konačnom objavom Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture započet će i proces "čišćenja", dakle ukidanja statusa kojeg određena zemljišta u općinama i gradovima imaju tek u planovima. Dio njih možda će i moći pokrenuti izgradnju svojih poslovnih zona, no isključivo vlastitim sredstvima ili pak ako se pojavi interes investitora, što uz već postojeće i razvijene zone koje pružaju određene pogodnosti nije realna mogućnost.

Tako će najveći dio poslovnih zona u Zadarskoj županiji, od njih 74 na području 31 grada i općine, nestati s karte poduzetničke infrastrukture. Na službenoj stranici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva naveden je tek manji dio poduzetničkih zona koje su dosad sufinancirane s gotovo 700 milijuna kuna državnih sredstava. Na području Zadarske županije navedene su zone Grabi u Poličniku, Industrijska zona i Komunalno servisna zona u Biogradu, poduzetnička zona Mirila u Ninu te Industrijsko-poslovna zona u Stankovcima.

Od susjednih županija u Ličko-senjskoj Ministarstvo je nabrojalo 10 zona, a u Šibensko-kninskoj tek 3 poslovne zone.

Da bi općine i gradovi mogli računati na državna ili europska sredstva u poslovnim zonama gdje još nema poduzetnika, trebaju biti zadovoljeni brojni kriteriji, od riješenih imovinsko-pravnih odnosa, riješene projektne dokumentacije i sređenih prostornih planova do završene infrastrukture i vlastitog ulaganja barem do 15 posto od vrijednosti projekta.

Na natječaj idu zone u Posedarju i Bibinjama

Direktorica Razvojne agencije Zadarske županije Sanja Peričić kaže nam kako će se na ovaj natječaj prijaviti i poslovne zone iz Zadarske županije. - Ovo je zadnji natječaj gdje će poslovne zone biti prihvatljive za financiranje, ukoliko nisu baš specijalizirane ili usmjerene na neke drukčije i posebne djelatnosti. Mi ćemo na ovaj natječaj prijaviti poslovne zone Slivnica u Posedarju i Lonići u Bibinjama, a uz to i projekt Turističko-informativnog centra na otoku Ugljanu. Za sve ostale, bojim se, od 2014. do 2020. vjerujem da neće biti sredstava i vjerujem da od većine poduzetničkih zona, ne samo na zadarskom području nego i u cijeloj Hrvatskoj, neće biti ništa. Jedine šanse će imati zone koje se specijaliziraju, je li to prema visokoj tehnologiji, prehrambenoj industriji ili nešto treće, manje je važno, no vjerujem kako će potpore za razvoj ubuduće dobivati samo takvi projekti koji će lakše privlačiti investitore. - zaključila je Peričić.

Narodni list