Nakon što je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić krajem studenog prošle godine iskazao nezadovoljstvo radom savjetnika za monetizaciju autocesta i pismeno zatražio kvalitetniju razradu drugih modela za davanje autocesta u koncesiju, konzorcij Erste Group Bank je zajedno s partnerima dodatno razradio opciju izdavanja obveznica za autoceste, koje bi u jednom dijelu mogli kupiti i građani Hrvatske, te mirovinski fondovi i druge financijske institucije, piše Novi list

Riječ je o opciji koja bi mogla biti aktualna, ali samo ukoliko se ispostavi da u postupku provedbe monetizacije neće biti dovoljno kvalitetne ponude. Pretpostavka je kako je riječ o investiciji na razini oko 2,5 do 3 milijarde eura, cilj koji je u više navrata istaknut od strane predstavnika hrvatske Vlade.

Kako je priopćilo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture od monetizacije se ne odustaje, te se natjecanje nastavlja i dalje, kao i postupak pregovaranja sa zainteresiranim ponuditeljima.

- Sve dok postupak o davanju koncesije za upravljanje i održavanje autocesta ne bude okončan, bez obzira na ishod, neće se, niti se istodobno pokreće, neki drugi postupak po nekom drugom modelu, naglašava se u priopćenju uz napomenu kako će ponuđači, koji su iskazali interes za sudjelovanjem u postupku davanja koncesije, biti pozvani na davanje neobvezujućih ponuda početkom ljeta, vjerojatno u lipnju. O tome tko su potencijalni investitori u Ministarstvu ne mogu govoriti zbog Zakona o javnoj nabavi i pravila pregovaračkog postupka.

U javnosti su već procurile informacije o tome tko su tri ozbiljna ponuđača, a navodno ih ima i više, te je interes vrlo dobar. Nagađa se kako je među ponuditeljima korporacija Goldman Sachs čiji su partneri tri hrvatska mirovinska fonda, zatim o ponudi francuske korporacije Vinci i Allianz Capital Partners, te investicijske kuće Macquarie čiji je partner RBA mirovinski fond. Odluka o tome tko će nastaviti proces pregovaranja tek treba biti usvojena do kraja ovog mjeseca, a zatim počinje teći rok za podnošenje neobvezujuće ponude. To znači da bi na ljeto i javnost mogla doznati što su potencijalni investitori spremni ponuditi, kao i koliko bi koncesija trajala i pod kojim bi se uvjetima ona ugovorila.

Tek ako bi se na ljeto odustalo od monetizacije u igri bi moglo biti i izdavanje obveznica. Pritom tek treba vidjeti pod kojim bi se uvjetima taj model mogao provesti.

Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić ističe da o detaljima mogućeg modela izdavanja obveznica nije informiran, jer Savjet za monetizaciju autocesta, čiji je Stanić član, o tome nije raspravljao.

- Mi smo se od početka zalagali za program obveznica i reprogramiranje dugova. Vlada je išla jednim obrnutim sistemom, te je prvo prihvatila monetizaciju i koncesiju kao najbolji, da ne kažem jedini mogući model, a onda su se naknadno sjetili sagledati i neke druge opcije. Prema mojim informacijama razlog tome je mali interes i nedovoljno dobre ponude, koje ne idu više od 1,5 milijardi eura i to pod uvjetom slobodnog formiranja cestarina od strane koncesionara o čemu se navodno već vode pregovori, iako je to užasno loša opcija, kaže Stanić.

- Osobno bih volio da se Vlada okrene modelu obveznica, koje bi mogli kupovati građani i mirovinski fondovi, jer bi tako i autoceste ostale pod upravom i kontrolom države. Mi bismo tada mogli odustati od najavljenog referenduma, jer ne želimo stvarati nepotrebno troškove njegovim organiziranjem. Međutim, ako se ništa ne promijeni uskoro ćemo krenuti u prikupljanje potpisa, zaključuje Stanić, koji se prvi u javnosti usudio procijeniti kakve su doista ponude za monetizaciju o kojima se raspravlja. Upravo u toj visini ponuda krije se i odgovor na pitanje isplati li se monetizacija ili ne. Ako će one doista biti čak duplo manje od onoga što je Vlada planirala uprihodovati onda bi jedina moguća odluka trebala biti odustajanje od monetizacije. No, na tu odluku će očito trebati pričekati do ljeta, odnosno dok se ne vidi koliko doista na tržištu vrijedi pravo na upravljanje i ubiranje prihoda na više od tisuću kilometara autocesta u Hrvatskoj.

NL/eZd