Stanje hrvatskog gospodarstva se pogoršava, tvrdi zagrebački Ekonomski institut.

Ekonomski institut u Zagrebu ekonomska kretanja prati putem CEIZ indeksa, koji je u studenom 2013. pao za 0,51 indeksnih bodova s obzirom na listopad prošle godine.

CEIZ indeks u padu je već pet uzastopnih mjeseci. Prije toga je, od studenog 2012. do lipnja 2013. godine, CEIZ indeks stagnirao.

Nismo još dotakli dno

"Uzastopno smanjenje vrijednosti indeksa predstavlja promjenu obrasca ponašanja indeksa, koja upućuje na to da se poslovni ciklus u četvrtom tromjesečju ove godine pogoršava te da pad ekonomske aktivnosti još uvijek nije dosegnuo dno. Budući da je i u listopadu i u studenome CEIZ indeks zabilježio pad vrijednosti, možemo očekivati da će realni BDP u zadnjem tromjesečju 2013. godine zabilježiti negativnu tromjesečnu stopu promjene", tvrde s Ekonomskog instituta.

 

Što je zapravo CEIZ indeks? Radi se o mjesečnom indikatoru poslovnog ciklusa kojeg je razvio Ekonomski institut. Svrha ovog indeksa je pružanje informacija o trenutnom stanju poslovnog ciklusa.

Ovaj indeks, između ostalog, prati kretanja industrijske proizvodnje, trgovine, proračunskih prihoda od PDV-a, kreditne zaduženosti građana...

Padaju proračunski prihodi

Da je stanje zabrinjavajuće potvrđuju i podaci Ministarstva financija. Pokazalo se da je u studenom 2013. godine od PDV-a prikupljeno 2,96 milijardi kuna. To je za oko 600 milijuna kuna manje nego u studenom 2012. godine.

Proračunski prihodi u prvih 11 mjeseci 2013. iznosili su 101,4 milijarde kuna. Ukoliko prihodi za prosinac ostanu na razini onih iz 2012. godine, znači da nas očekuje pad prihoda od oko 2,4 milijarde kuna.

Iznos je to za koji će se otprilike smanjiti porezni prihodi u 2013. s obzirom na 2012. godinu. U tom slučaju može se očekivati da će prihodi od PDV-a u 2013., s obzirom na 2012. godinu, biti manji za oko milijardu kuna.

Manji prihodi mogu se očekivati i od poreza na dobit, kao i općih poreza na dobra i usluge. Prema sada dostupnim brojkama, moguće je očekivati neznatan rast poreza na dohodak, kao i poreza na imovinu, te trošarina.

Linićev podbačaj

Radi se o velikom podbačaju ministra financija Slavka Linića. U svojim javnim nastupima Linić si u zasluge često ubraja uvođenje reda u porezni sustav. Sada, međutim, ispada da je njegov red rezultirao nižim poreznim prihodima od PDV-a.

Također, još jednom se Linić pokazao kao vrlo loš prognozer gospodarskih kretanja. U proračunu za 2013. Linić je očekivao rast prihoda od 4,7 milijardi kuna. S obzirom da proračun umjesto toga bilježi 2,4 milijarde kuna pada prihoda, jasno je da se Linić prilično preračunao. Milanovićev ministar financija rast prihoda najavljuje i za ovu godinu, ali teško je nakon svega povjerovati da mu matematika i ovoga puta nije omanula.