U Zagrebu je počeo 'Tjedan EU fondova'. Svoja iskustva podijelit će zemlje članice EU. Danas su u fokusu bile inovacije. Više sudjelovanja privatnog sektora, očekuje ministar gospodarstva Vrdoljak, a priliku da se pohvali privlačenjem EU sredstava, iskoristio je potpredsjednik Vlade Grčić i obećao - ni jedan euro iz strukturnih fondova i alokacija iz IPA-e, neće ostati neiskorišten.

Po pitanju inovacija u gospodarstvu Hrvatska zaostaje i značajno je ispod EU prosjeka, svjestan je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Upravo su inovacije ključne za konkurentnost i natjecanje s najrazvijenijima i brzorastućim gospodarstvima. Strategije, poput industrijske i inovacijske, ne smiju ostati mrtvo slovo na papiru, poručuje ministar koji puno očekuje od privatnog sektora, jer najveća ulaganja stižu iz javnog sektora, a pri tome brine podatak da se čak 75 posto sredstava odnosi na plaće.

"Europska komisija to podupire. Institucijalno se moramo organizirati da isprovociramo puno veći udio poslovnog sektora. Ulaganja poslovnog sektora po ciljevima Europske komisije moraju doseći 2/3 ukupnih ulaganja u aktivnosti istraživanja i razvoja. Kod nas je ispod 40 posto", rekao je Vrdoljak.

Vrdoljak uvjerava da su ključevi provedbe strateških dokumenata u odlučnoj međuresornoj suradnji. Osim strateškog okvira, gospodarstvo dobiva tzv. horizontalne potpore, koje Unija dozvoljava.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić pohvalio se daleko boljim rezultatima od prethodnika, kada je riječ o EU sredstvima. Imao je poruku i za skeptike i za kritičare.

"Što se tiče dosadašnjih alokacija, znači ostatka novca iz IPA-e oko 200 milijuna eura i 450 milijuna eura iz strukturnih fondova, mogu garantirati da niti jedan euro neće ostati neiskorišten. Apsorbirat ćemo i u kratkom roku ugovoriti,a onda do kraja 2016. i potpuno realizirati kroz projekte na terenu sav taj novac. Potpuno smo spremni za taj dio priče", rekao je Grčić.

Uz energetiku, ruralni razvoj, vodno gospodarstvo i spomenute inovacije, u 'EU tjednu' sudionici će se baviti i prometom. U Hrvatskoj je u fokusu željeznica, podsjeća Grčić, ali 2014. godina je pripreme projekta Pelješki most - od studije do ishođenja dozvola, sve uz razgovor s EK.

"Mislim da je godinu dana rok da se to sve obavi, a da paralelno razgovaramo s EK da se taj projekt u najvećoj mjeri financira iz EU fondova", izjavio je potpredsjednik Vlade.