U tijeku oštrih kritika zakona o predstečajnoj nagodbi, država priprema zakon koji će slično omogućiti rješavanje problema prezaduženim građanima, piše PD

Do kraja travnja trebao bi zaživjeti dugo iščekivani Zakon o osobnom bankrotu na kojem se intenzivno radi u Ministarstvu pravosuđa, no iako bi na snagu trebao stupiti u manje od dva mjeseca zasad je poznato samo to da bi se trebao temeljiti na slovenskom modelu. S obzirom na manjkavosti propisa o predstečajnim nagodbama, teško je razumljiv izostanak bilo kakve javne rasprave o jednako tako važnom zakonu za građane, o kojem ništa ne znaju ni u Ministarstvu financija, kao ni u Hrvatskoj narodnoj banci.

Nije 'as iz rukava'

Kad se govori o prezaduženim građanima, u javnosti se stvara dojam da će osobi bankrot donijeti olakšanje dužnicima i oprost dugova. Iz Hrvatske udruge banaka, koja sudjeluje u radnoj skupini za izradu tog propisa, poručuju da nijedna banka neće dobrovoljno otpisivati dugove. "Potrebno je jasno reći da dužnicima osobni bankrot ne bi bio 'as iz rukava' i donio spas u vidu oprosta ili olakšavanja otplate dugova nego bi oni izgubili svu imovinu i poslovnu sposobnost da za dulje vrijeme raspolažu vlastitim financijskim sredstvima", poručuju bankari putem Hrvatske udruge banaka.

Pisac slovenskog zakona profesor prava iz Maribora Šime Ivanjko Novom listu je naglasio da dužnici u bankrotu ostaju gotovo bez svega, stanova, vikendica, brodova, automobila, bankovnih kartica, a u razdoblju dvije do pet godina imovinom u potpunosti upravlja posebni upravitelj. Uoči li se da je dužnik imovinu prepisivao na užu obitelj, i ona će biti podvrgnuta strogom nadzoru.

Zakon kasni

Stručnjaci upozoravaju da se sa zakonom previše kasni s obzirom da je oko 300.000 računa građana blokirano, a njihov dug je dosegnuo 24 milijarde kuna. "Imamo rigidni sustav u kojem klijenti neće imati koristi od konvergencije kamata nakon ulaska u EU, a iz dužničkog ropstva ne mogu pobjeći niti ako umru jer se dug prenosi nasljednicima imaju rijetke države. Institutom osobnog bankrota dio rizika prebacio bi se na banke koje bi se tada ponašale drugačije prilikom plasiranja kredita", kaže jedan naš sugovornik.

Iz krugova bliskih HNB-u pozdravljaju donošenje tog zakona koji smatraju "civilizacijskom stečevinom", ne očekujući posljedično jači udar na financijski sustav jer građani duguju značajno manje od tvrtki. Hrvatska narodna banka, inače, nedavno je pozvala državu da pomogne u čišćenju lošeg portfelja između ostalog i institutom osobnog bankrota ističući da joj je to itekako u interesu zbog oporavka.

Poslovni dnevnik