Amerikanci će se umiješati u razvoj situacije u Ini, a prema pouzdanim izvorima Večernjeg lista izvjesno je da će se na visokoj razini razgovarati i o mogućoj prodaji Ine američkim partnerima.

U roku od dva tjedna održat će se sastanak ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka i Amosa J. Hochsteina, zamjenika ministra za energetsku diplomaciju, a kako doznajemo, glavne teme tog sastanka bit će Ina i istraživanje plina i nafte u Jadranu. Poznato je da su Amerikanci iznimno zainteresirani za "bušenje" Jadrana te kako se iskazivanjem interesa Exxon Mobilea za hrvatski Jadran podiže interes ostalih naftaša u svijetu, međutim potencijalna kupnja udjela u Ini nova je informacija. Upućeni drže da će Amerikanci pokušati odgovoriti Vladu od prodaje udjela ruskim kompanijama kako bi umanjili ruski utjecaj u regiji, ali nisu apsolutno uvjereni u priču o ulasku u vlasničku strukturu domaće naftne kompanije. U tom slučaju stručnjaci preporučuju Vladi da od Amerikanaca zatraži da riješi probleme s MOL-om i preuzmu dio odgovornosti za budućnost Ine.

- Šteta je da se Amerikanci nisu prije stavili u poziciju arbitra s obzirom na to da je riječ o području u kojem imaju interes - komentira Davor Štern, naftni stručnjak koji je donedavno obnašao i funkciju predsjednika Nadzornog odbora u Ini.

Ipak, razgovori će se o prodaji Ine voditi, a Amerikanci imaju i interes za energetiku i dovoljnu političku moć da elegantno riješe problem koji Vlada ima s MOL-om.

Ako MOL ipak stavi dionice Ine u prodaju, hrvatska bi strana, potvrđeno je, prodavala svojih 19 posto, ali ne više za milijardu eura, koliko se procjenjivalo dosad, već za dvostruko veću cijenu. Spremiti dvije milijarde eura u praznu državnu blagajnu bio bi spasonosan potez za javne financije, dolazili ti euri iz ruskog ili pak američkog novčanika.

Prema procjenama analitičara, u ovom trenutku realno bi bilo očekivati oko 1,5 milijardi eura za manje od petine udjela u Ini premda se u cijenu mora ukalkulirati i činjenica da se tim paketom dobiva većinski udio u kompaniji, a time i utjecaj nad upravljanjem kompanijom. Mađarski MOL to pravo već ima iako ga s nešto više od 49 posto udjela u Ini ne treba imati, zbog čega se i vode pregovori između MOL-a i Vlade.

Sve ovisi o krizi na Krimu

Hrvatska strana, podsjetimo, bezuvjetno traži utjecaj u kompaniji i ravnopravan odnos strateških partnera.

Dio naftne javnosti i dalje je uvjeren da MOL zapravo ne namjerava prodati udjel u Ini te i dalje misli da je čak i otvaranje "data rooma", odnosno dijela poslovnih podataka na uvid potencijalnim kupcima, kao i sve poruke javnosti da se izlazi iz hrvatske tvrtke, pritisak na Vladu da se povuče s tvrdih pregovaračkih pozicija.

Davor Štern, naftni stručnjak, ne slaže se s tim mišljenjem, već misli da ovaj put MOL misli ozbiljno, ako ni zbog čega drugog, onda zbog činjenice da mu dionica gubi na burzi. U petak je Ina imala tržišnu vrijednost pola milijarde eura veću od MOL-a.

U tom su danu, prije objave da će se otvoriti "data room", što je prvi korak u prodaji kompanije, dionica Ine rasla 11,7 posto, a mađarski MOL na budimpeštanskoj burzi gubio je vrijednost. Danas MOL ponovno gubi vrijednost kod institucionalnih ulagača pa stručnjaci drže da prodaje Inu kako bi zaustavio daljnje propadanje na tržištu kapitala. Ako je tome zaista tako, onda će Vrdoljak, zadužen za energetski sektor, pa i Inu imati slatke brige oko prodaje naftne kompanije.

Ruski interes je ozbiljan, a o tome hoće li u preuzimanje krenuti Gazprom ili Rosnjeft, odlučit će politika, uvjeravaju nas stručnjaci, jer se najvećim energetskim kompanijama u Rusiji neće dopustiti da se međusobno natječu za Inu kod MOL-a pa ni kod hrvatske Vlade.

Gazprom je prošlog petka istaknuo da proučava Inu, ali da to ne znači da će je i kupiti, ali da su otvoreni za tu mogućnost ako se "uklopi u njihovu strategiju i donese sinergijske učinke", dok je Rosnjeft zainteresiran i za preuzimanje Petrola i stvaranje regionalno jake kompanije. Zbog činjenice da bi Rosnjeft kroz Inu gradio tržište u regiji, ali zbog toga što Gazprom posjeduje Naftnu industriju Srbije i prisutan je u zemljama bivše Jugoslavije kroz maloprodajnu mrežu, dio naftne javnosti navija za Rosnjeft.

Ipak, prodaja Ine i situacija na europskom energetskom polju u ovom trenutku ipak ovise o krimskoj krizi jer, ako se ne razriješi u dobrom smjeru, od posla ni s Rusijom ni s Amerikom neće biti ništa.

vecernji.hr