Iako je 2014. po očekivanjima i najavama Vlade trebala biti godina s kojom počinje dugoočekivani oporavak, nedavno izvješće MMF-a pokazalo je da i ove godine ne možemo očekivati gospodarski rast, piše Narodni list

Kao ključni potezi MMF još jednom ističe strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju, kako bi se potaknula ulaganja i razvoj gospodarstva. No, u situaciji kada se strane investicije broje na kapaljku jedino se povećanje aktivnosti može očekivati od domaćeg gospodarstva, a tu pak imamo drugi problem - kroničnu nesklonost građana za upuštanjem u poduzetništvo.

Obzirom da su mali i srednji poduzetnici, koji mahom nastaju iz građanske incijative, okosnica hrvatskog gospodarstva, pogotovo u Zadarskoj županiji gdje stvaraju čak 84 posto ukupnih prihoda, jasno je da se oporavak gospodarstva može temeljiti upravo na njima.

Antipoduzetnička klima

Nedavno istraživanje GEM - Global Entrepreneurship Monitor, najveće takve vrste u svijetu u kojem sudjeluje 70-ak zemalja, pokazalo je da Hrvatska nije poduzetnička zemlja i da se građani u biznis upuštaju uglavnom iz nužde.

Gospodarska istraživanja koja se u Hrvatskoj nažalost nalaze na marginama pažnje javnosti, u svijetu izuzetno utječu na politiku poticanja gospodarstva i na osnovu tih istraživanja Vlade kreiraju vlastite strategije razvoja.

U Hrvatskoj se takvim istraživanjima i vizijom razvoja poduzetničke kulture bavi CEPOR, Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva koji se kao prvi think-tank u Hrvatskoj bavi problematikom malih i srednjih poduzeća i poduzetništva. CEPOR je neprofitna organizacija osnovana temeljem sporazuma Republike Hrvatske i Instituta Otvoreno društvo-Hrvatska, a među institucionalnim osnivačima CEPOR-a su institucije akademske zajednice, HGK, HOK, razvojne institucije, a partneri su im Ministarstvo gospodarstva, Nacionalno vijeće za konkurentnost i Hrvatska udruga poslodavaca.

Sudjelovanje Hrvatske u GEM istraživanju odvija se upravo preko CEPOR-a i to od 2002. godine, a posljednje izvješće pokazuje da su hrvatski rezultati izuzetno loši, debelo ispod prosjeka. Tzv. TEA indeks - Total Entrepreneurial Activity, kojim se mjeri postotak građana koji su krenuli u poduzetništvo, dakle onih koji tek pokreću biznis ili su vlasnici tvrtki ne starijih od tri i pol godine, kod nas iznosi 8, dok je prosjek ostalih zemalja 13. U odnosu na razvijene zapadne zemlje, hrvatski je indeks i dvostruko manji.

Iako je hrvatski indeks čak i narastao u odnosu na prijašnje godine, detaljniji podaci istraživanja govore kako je riječ o tzv. poduzetništvu iz nužde, za razliku od razvijenih zemalja gdje građani u biznis kreću uočavanjem prilike.

U Hrvatskoj je prije krizne 2008. godine postotak građana koji u poduzetništvo kreću zbog uočene prilike iznosio 44,4 posto, dok je trenutno pao na samo 17, pa je omjer poduzetnika koji vide priliku i onih iz nužde u Hrvatskoj pao ispod dva. Samo za primjer, taj je omjer u Švedskoj iznad 12, a u susjednoj Sloveniji 9.

Ovakvi su rezultati istraživanja upozorovajući i pokazuju posljedice nerazumne politike u kojoj je odnos Vlade, nazivno poticajni, ustvari okrenut isključivo prema punjenju proračuna na godišnjoj razini i eventualnog poticanja velikih poduzetnika. Posljedica je to i obrazovnog sustava koji ne razvija poduzetnički duh, nije usklađen s tržištem rada i gotovo da nema doticaja s potrebama poduzetništva, a još više antipoduzetničke klime koju u velikoj mjeri stvaraju mediji. Uz katastrofalnu administraciju, pravnu nesigurnost i neusklađen obrazovni sustav, opće neprijateljsko raspoloženje javnosti prema poduzetništvu obeshrabruje građane koji uopće i počnu razmišljati poduzetnički.

Zadarska snaga je u malima

U trenutku kad se Europska unija okreće malom i srednjem poduzetništvu, koje i nastaje uglavnom inicijativom građana, ovakva je situacija u Hrvatskoj više nego zabrinjavajuća. Podaci Eurostata govore kako se 99 posto sveukupnog poslovanja u EU odvija na razini poduzetnika s manje od 250 zaposlenih i prometom manjim od 50 milijuna eura godišnje, što je granica koja dijeli male i srednje od velikih poduzetnika. Stoga i ne čudi što je novo programsko razdoblje Europske unije radi jačanja gospodarstva, okrenuto upravo prema malim i srednjim poduzetnicima.

Rezultate globalnog poduzetničkog istraživanja prati i CEPOR-ov izvještaj o stanju malog i srednjeg poduzetništva u kojem je zabilježen porast broja poslovnih subjekata i to najviše u kategoriji malih poduzeća, dok je kod velikih zabilježen pad. Jednako tako izvješće pokazuje i trend pada broja zaposlenih kod velikih i srednjih poduzetnika, te rast broja zaposlenih kod malih.

Posebno se važnost malog i srednjeg poduzetništva očituje u Zadarskoj županiji, gdje je prema podacima HGK Županijske komore Zadar od 3.086 trgovačkih društava koja su predala završni račun - čak 3.044 malih i srednjih, što je 98,6 posto. Ukupno mali i srednji poduzetnici zapošljavaju prosječno oko 17.300 osoba, što je za 500-injak više nego godinu ranije. Mala poduzeća zapošljavaju veći dio tog broja - oko 12.600, dok na srednja otpada oko 4.600 radnika.

Osim što zapošljavaju najviše radne snage na zadarskom području, mali poduzetnici predvode i oporavak od krize sa smanjenjem gubitaka od čak 55 posto u odnosu na godinu ranije. Također su investicije u dugotrajnu imovinu kod malih poduzeća povećane za 52,3 posto, dok su kod srednjih smanjene za 78,5 posto. Mala i srednja poduzeća na području Zadarske županije u ukupnim prihodima sudjeluju s čak 84 posto, po čemu je jasno da su upravo oni okosnica zadarskog gospodarstva.

Turističke djelatnosti s tek 8,4 posto udjela u prihodima

Iako se turizam s pravom doživljava kao pokretač zadarskog gospodarstva, od kojeg koristi imaju gotovo sve djelatnosti, treba istaknuti da je udio direktnih turističkih djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane, čini tek mali udio u prihodima i broju zaposlenih. Naime, udio turističkih djelatnosti u ukupnim prihodima iznosi tek 8,4 dok je udio u broju zaposlenih 11,3 posto. Prava gospodarska snaga Zadarske županije pak leži u trgovini s 27,8, prerađivačkoj industriji s 19,7, te prijevozu i skladištenju s 11,8 posto prihoda te u ove tri grupe - gotovo 50 posto svih zaposlenih u Zadarskoj županiji.