Troškovi života iz mjeseca u mjesec rastu. Potrošačka košarica sve je tanja, a računi za režije sve veći. Smanjiti iznos istih nije lako, no nije nemoguća misija. Jedan od načina je uložiti u tzv zelenu gradnju. Prilika je to ne samo za potrošače, već i za hrvatske poduzetnike.

Ovčja vuna, celulozne pahuljice, papir, drvena vlakna - materijali su koji se oduvijek upotrebljavaju za izgradnju nastambi...

"Materijali su izuzetno učinkoviti, svi imaju duži fazni pomak topline od klasičnih materijala koji se koriste u graditeljstvu", rekla nam je Andrijana Jukić, predstavnica firme iz Varaždina koja prodaje ekološke građevinske materijale. No, ono što Europa koristi već godinama, u Hrvatskoj je skoro pa nepoznanica, što nam je potvrdio jedan od proizvođača Veljko Milisavljević ...

"Ima dosta interesa, ljudi bi rado s tim gradili, no na našem tržištu takav materijal je još uvijek nepoznat. No ne i na drugim tržištima. Njemačka, Austrija, Slovenija - zemlje su u kojima se to već jako dugo koristi. To kod njih nije ništa novo. Kod nas će primjerice postojati samo jedan štand s ekološkim građevinskim materijalima, kod njih će ih biti gomila takvih štandova.

"Slovenci su "ludi" za ekološkim građevinskim materijalima. Potvrdila nam je to i predstavnica tamošnje tvrtke koja proizvodi ovčju vunu, Maria Srblin.

"Mi smo na tržištu 3 i pol godine. Pola godine imamo certifikat, a ovčju vunu je za izolaciju iskoristilo već 130 kuća," kaže Srblin.

Razlika u cijeni između klasičnog i ekološkog materijala je 30 do 40 posto, no uloženo se dvostruko vrati. Slovenci svoj biznis sa ovčjom vunom namjeravaju proširiti i na Hrvatsku. Evo prilike za hrvatske stočare.

"S naše strane to bi već zaživjelo. Jer imamo sve kapacitete, no bilo bi dobro da barem ekološka praonica vune bude na hrvatskom teritoriju. Mi bi osigurali ostale radnje," objašnjava Srblin.

Mnoge hrvatske tvrtke i institucije već su se okrenule tzv. zelenoj gradnji. Poput zagrebačkog Strojarskog fakulteta, koji, kako nam je rekao znanstveni novak Tomislav Novosel, provodi projekt energetske efikasnosti u lepoglavskom i požeškom zatvoru.

"Dosad smo održali nekoliko edukacija za zaposlenike, zatvorenike i tehničko osoblje. Osim toga u sklopu prijekta imali smo i neke donacije sa zatvorima te smo im pomogli u pisanju energetske strategije za daljnji razvoj energetske potrošnje zatvora."

Paula Veličković vlasnica je patenta za izgradnju niskoenergetskih i pasivnih kuća. Riječ je o stiropornoj oplati koja se koristi za gradnju objekata.

"On kasnije nakon betoniranja ostaje čvrsto slijepljen za betonsku konstrukciju tako da ste već u prvoj fazi dobili unutrašnju mekanu podlogu, dobili ste nosače za gips ploče s unutranje strane i dobili ste pola fasade. Jeftiniji smo do 25 posto od klasične gradnje što je značajn postotak. A bitno je i da ti objekti kasnije štede na energiji grijanja i hlađenja", objašnjava.

Svi elementi ovog patenta izrađuju se u Hrvatskoj, a plan je ovaj proizvod plasirati na vanjsko tržište. Iako je građevinski sektor na koljenima, tzv. zelena gradnja može ga podići na noge. Potrebni su samo ideja i puno volje da bi na kraju završili "na konju".