Nakon predstavnika Rosnefta, kod ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka jučer su bili i predstavnici ruskog Gazprom Nefta, što je potvrdio i sam Vrdoljak.

Iako su, službeno, teme na oba sastanka s Rusima bili energetska politika regije općenito, istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu, LNG terminal i ostalo, neslužbeno se može čuti kako obje ruske kompanije u Hrvatskoj zanima samo Ina.

Zanima ih, konkretnije, paket od 75 posto dionica Ine, što znači da bi im MOL morao prodati svojih 49, i Vlada još 26 posto svojih dionica, nakon čega bi se hrvatsko vlasništvo u Ini sa sadašnjih 44 posto, svelo na svega 18 posto dionica.

Razgovori u MOL-u

Ni predstavnici Rosnefta u srijedu, kao ni »gazpromovci« jučer, doznajemo, u Zagrebu se nisu sastali s prvim čovjekom Ine, ujedno mađarskim pregovaračem u sporu s Vladom, Zoltanom Aldottom. Sve su razgovore na tu temu obavili, odnosno obavljaju u MOL-u u Budimpešti, odnosno kod mađarskog premijera Viktora Orbana. U Hrvatskoj su razgovarali s Vrdoljakom i predsjednikom nadzornog odbora Ine Sinišom Petrovićem.

Sumnje u jadranske zalihe neopravdane

Odgovarajući na sumnje dijela javnosti da u Jadranu nema većih zaliha energenata, Vrdoljak je kazao kako interes naftnih kompanija potvrđuje činjenica da mnogi od njih plaćaju pet tisuća eura da bi samo ušli u sobu sa seizmološkim podacima. Sutra će iste te kompanije biti spremne platiti milijune dolara kako bi te podatke i kupile, odnosno prijavile se za natječaj za eksploataciju i istraživanje u travnju.

- Pustimo procjenu onima koji znaju više od nas, a to su oni koji vode najveće svjetske poslovne poduhvate u plinskom i naftnom biznisu, a oni su danas u Zagrebu, kazao je Vrdoljak. Tko se najavio za posjet podatkovnoj sobi, nije htio otkriti.

Hoćemo li na moguće rusko preuzimanje Ine dobiti, međutim, blagoslov EU-a i SAD-a, s obzirom na zbivanja u Ukrajini, teško je predvidjeti, a tko će, bude li blagoslova, od dvije jake ruske kompanije u Inu ući, odlučit će pak Vladimir Putin. Rosneft bi želio preuzeti i slovenski Petrol pa, zajendo s Inom, stvoriti jaku regionalnu kompaniju, dok je korak više u tom smjeru Gazprom već napravio. Preuzeo je, naime, Naftnu industriju Srbije (NIS) i plan mu je, zajedno s Inom, postati jak, najjači regionalni igrač. I Rosneft i Gazprom, može se čuti od upućenih, nemaju namjeru zatvarati dvije rafinerije u Hrvatskoj, dapače, one su bitan dio njihovog strateškog širenja.

- Imali smo sastanak s predstavnicima Rosnjefta, a danas ga imamo i s predstavnicima Gazpromnjefta. Razmjenjujemo informacije, razgovaramo o plinskom biznisu, energetskoj politici regije, informiramo ih o našim strateškim ciljevima i namjerama, i naravno da u sklopu svega toga razgovaramo i o aktualnoj temi Ine. A ponovit ću naš stav, koji smo pokazali u pregovorima s kolegama iz Mađarske - mi ne prodajemo svoj udio. Neke informacije dolaze da MOL želi prodati svoj dio i stoga svima kažemo - adresa o kupnji Ine nije Zagreb, nego Budimpešta, rekao je jučer prijepodne, uoči sastanka s Gazpromom, Vrdoljak.

Najjača kompanija

Ina mora biti, kazao je, vertikalno integrirana nacionalna kompanija, regionalno najjača energetska komapanija sa svim svojim potencijalima, s investicijama u rafinerijski biznis, ulaganjima u nova istraživanja i eksploataciju. Bilo koji partner da dođe, Vlada će na tome inzistirati, naglasio je. Upitan kako na dolazak tih kompanija reagiraju partneri iz Europske unije, odgovorio je kako Hrvatska može pomoći europskoj regionalnoj energetskoj politici i osigurati nove dobavne pravce plina, odnosno na taj način diverzificirati izvore i smanjiti ovisnost o ruskom plinu za jugostočnu Europu.

Amerikanci su, s druge strane, zainteresirani za LNG i jadranske plinske blokove, no dok ne bude potpisanih ugovora s kupcima plina s krčkog terminala, teško da će te investicije uopće biti. Iako postoje informacije da su dogovori s kupcima u Europi na dobrome putu, sve je ipak još uvijek na vrlo tankim nogama. Dobavljača plina, poput Katara, ima na pretek, ne i kupaca.

Novi list