Pekarstvom se u Hrvatskoj bavi više od 600 poduzetnika koji u prosjeku godišnje tržištu isporuče oko 350.000 tona pekarskih proizvoda. Vrijednost te proizvodnje procjenjuje se na oko 450 milijuna eura, a prvak po proizvedenoj količini tradicionalno je polubijeli kruh s udjelom 33,4 posto.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku kruh je, uz mlijeko, najzastupljeniji proizvod na našim stolovima pa smo tako 2001. po stanovniku imali potrošnju 68,1 kilogram kruha da bi u 2011. narasla na čak 73,9 kg. Ipak, veliki problem pekara je povrat kruha i peciva, na čemu godišnje gube više od 50 milijuna eura, odnosno oko 100 tona kruha dnevno ili, više od 10 posto od ukupne vrijednosti proizvodnje.

Otkup žitarica godišnje u prosjeku vrijedi oko 800 milijuna kuna pa ispada da bacamo pola vrijednosti žitarica koje požanjemo. Osim u kruhu, Hrvati sve više uživaju u različitim tjesteninama što potvrđuju i podaci Udruženja proizvođača tjestenine Europske unije iz 2012. Prema njima se Hrvatska, s godišnjom potrošnjom tjestenine od 7,3 kg po glavi stanovnika uvrstila među deset najvećih potrošača tjestenine u EU.

Godišnje hrvatsko tržište konzumira oko 40.000 tona tjestenine, potrošnja posebno raste u vrijeme turističke sezone, no to je još uvijek premalo u odnosu na razvijene europske zemlje. Za razliku od proščih godina, u novijem razdoblju proizvodnja tjestenine u Hrvatskoj podigla se na gotovo 20 tisuća tona godišnje, a njome se bavi 30-ak proizvođača. Nekolicina njih svoj asortiman izvozi u zemlje regije i EU te neka arapska tržišta s obzirom na ishođeni halal certifikat.

Narodni list