Europska mora, od hladnog sjevera do toplog juga, opasno su opustošena prevelikim izlovom. Globalnom projektu EU birokracije u spašavanju života u morima pridružit će se i njena nova članica Hrvatska.

I dok jedni bespogovorno podržavaju sudjelovanje naše zemlje u tom EU projektu, drugi tvrde da naša malena ribarska flota nije, niti je mogla generirati pustošenje Jadrana, već su to učinili Talijani, pa je suludo pristati na ciljano uništavanje domaćih ribarica. Čak ni uz uvjet popriličnih odšteta koje Bruxelles nudi hrvatskim ribarima.

- Odmah da demantiram one koji pokušavaju domaću javnost uvjeriti kako se radi o ciljanoj eliminaciji hrvatskih ribara. Ni govora. Radi se o sasvim realnoj procjeni da su ribolovni kapaciteti preveliki i da je preveliki izlov ugrozio riblji svijet u svim europskim morima. Na smanjenju tih kapaciteta već više godina rade mnoge zemlje EU-a. Italija na tome radi gotovo 30 godina.

Kao bivši ribar potpuno sam svjestan toga i podržavam takav projekt i u Jadranu. Jer, to je jedini način da zaustavimo daljnje pustošenje Jadrana koje je, zbog svoje raznolikosti, možda ugroženije od ostalih europskih mora - kaže saborski zastupnik Petar Baranović, inače predsjednik Savjetodavnog vijeća za ribarstvo pri Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

- Ovaj put EU našim ribarima nudi prilično izdašne odštete. Ne samo da u cijelosti isplaćuje brodove i ribarsku opremu i alate već ostaje i dovoljno novca za započinjanje nekog novog biznisa. Pored ostalog, sugerira se da se okrenu uzgoju ribe. Ističem da nitko nikog neće na to prisiljavati, već se radi o dobrovoljno odluci svakog ribara i njegovoj procjeni koliko mu se to osobno ili poslovno isplati - kaže zastupnik Baranović.

No, nisu baš svi apriori takvog mišljenja ili barem misle kako Hrvatska ne bi smjela bespogovorno prihvatiti takvu politiku.

Dvije trećine viška

- EU komisija je još 2011. godine objavila da je 62 posto stokova riba u europskom moru Atlantika preizlovljeno, dok je situaciju u Sredozemlju još i gora jer je ovdje 82 posto resursa preizlovljeno. Sukladno tome se došlo i do podatka da je dvije trećine cijele flote EU-a, s obzirom na to koliko se lovi, zapravo viška, te je stoga jasna namjera EU-a da na neki način uravnoteži količinu ulova s ribolovnim naporom, tj. flotom - tvrdi profesor Alen Soldo, stručnjak za ribarstvo Sveučilišta u Splitu.

Uopće ne dvoji da bi u toj priči mogao biti zaobiđen Jadran.

- Jadran, posebice njegova zapadna, talijanska strana također je preiskorišten te se smanjenje flote treba odraditi i u Jadranu.

Talijanska flota, iako na raspolaganju imaju manju površinu mora nego hrvatski ribari, četiri puta je veća od hrvatske. Prema tome, Talijani definitivno trebaju smanjiti svoju flotu, kako prema broju plovila, tako i drugim karakteristikama koje čine ribolovni napor.

Ono što Hrvatska ne smije nikako dopustiti jest smanjenje i hrvatske flote, jer obzirom na resurse, za to nema opravdanog razloga, dokle god postoji višestruko veća talijanska flota.

Ne smijemo dopustiti da se pristane na bilo kakvo smanjenje hrvatske flote koje bi se radilo recipročno s Talijanima, primjerice u istom postotku kao i oni, jer za većinu resursa mi nismo ni uzrokovali prelov, pa stoga ne možemo za njega ni odgovarati.

Murterski ribar Branko Markov kaže da nema pojma o projektu EU.

- Iako se radi o obiteljskom biznisu koji se prenosio s generacije na generaciju, a ja sam u njemu tek pet-šest godina, ozbiljno ću razmisliti o odustajanju. Razloga je i previše. Gorivo je preskupo, a ribe je sve manje.

Država ne uvažava uvjete u kojima poslujemo. Obveze se moraju izmirivati bez obzira na to jeste li zbog lošeg vremena danima bili privezani i niste išli u ribolov - kaže Markov.

Slobodna Dalmacija