Predsjednik Udruženja obrtnika Zadar, Mladen Malta, kaže nam kako su rad na crno i obavljanje nerigistriranih djelatnosti sve više uzeli maha u Zadru

Od početka gospodarske krize u Hrvatskoj je ugašeno na desetke tisuća obrta i malih tvrtki, no veliki dio njih još uvijek radi ne plaćajući poreze i ostala davanja, u tzv. sivoj ekonomiji. Povećanjem porezne presije koju provodi aktualna Vlada taj se problem drastično povećava, jer veliki broj poduzetnika jednostavno ne može u ovako teškoj situaciji plaćati sve veći udio državnih nameta. U isto vrijeme poduzetnici koji još uvijek pokušavaju raditi zakonski suočavaju se s nelojalnom konkurencijom, zbog čega dolaze u opasnost od zatvaranja vlastitog posla, piše Narodni list

Mobilne djelatnosti

Politikom koja guši poduzetništvo i sve većim nametima, država na ovaj način stvara začarani krug u kojem i sama gubi, jer sivo tržište, prema nekim procjenama već sad dostiže gotovo 40 posto hrvatskog BDP-a. U Hrvatskoj obrtničkoj komori već godinama upozoravaju na rast sive ekonomije, no državni inspektorat, uz uobičajenu neučinkovitost, ima i problem što ne smije ući i obaviti nadzor nad privatnim posjedima u kojima osobe bez obrtnice obavljaju djelatnost. Ovaj problem posebno se ističe među tzv. mobilnim djelatnostima, zbog čega su ovih dana zadarski obrtnici inicirali sastanak sa predstavnicima inspekcijskih službi u Zadru.

Sastanak je održan na inicijativu obrtnika koji rade u prijevozu i građevinarstvu, jer su ti sektori ponajviše pogođeni sivom ekonomijom. Naime, za razliku od drugih obrta gdje se posao obavlja uglavnom na jednom mjestu i gdje je inspekciji relativno jednostavno odraditi nadzor, mobilne je prekršitelje teško uhvatiti na djelu. Na sastanku s obrtnicima sudjelovali su predstavnici inspekcijskih službi Carinske uprave Zadar, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, te Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Na sastanku se raspravljalo o problemima u obavljanju prijevozničke i graditeljske djelatnosti, o nadležnosti pojedinih inspekcijskih službi sukladno novoj raspodjeli inspekcijskih poslova i ukidanju Državnog inspektorata, te o učinkovitosti nadzora nad neregistriranim obavljanjem graditeljske i prijevozničke djelatnosti. Zbog novog preustroja inspekcijskih službi, odnosno njihova prebacivanja iz Državnog inspektorata u reosrna ministarstva, obrtnicima su pojašnjene i razgraničene nadležnosti radnih i drugih inspektora.

Nelojalna konkurencija

Kako je rečeno na sastanku, novost u suzbijanju neregistriranih djelatnosti su ovlasti carinskih inspektora koji su, između ostalog, nadležni i za nadzor nad nelegalnom trgovinom i neregistriranim obavljanjem djelatnosti, bez obzira iz kojeg sektora bile. Obrtnici su na sastanku utvrdili kako je sve veća zastupljenost sive ekonomije jedan od najvećih problema koji ugrožava njihovo poslovanje, jer neregistrirani predstavljaju nelojalnu konkurenciju i nižim cijenama otimaju sve veći dio tržišnog kolača. Zaključno su se svi sudionici sastanka složili kako je za učinkovitu borbu protiv sive ekonomije nužna bliska suradnja svih sudionika na tržištu.

Predsjednik Udruženja obrtnika Zadar, Mladen Malta, kaže nam kako su rad na crno i obavljanje nerigistriranih djelatnosti sve više uzeli maha u Zadru. Teško je reći koliko je takvih sad u Zadru, no mi smo slali prijave nadležnim službama, a za vrlo malo njih smo dobili povratnu informaciju i nadamo se da će novim ustrojem i ovlastima inspektori biti učinkovitiji. Došlo je do preraspodjele prava i odnosa među inspektorima i sada je Carinska uprava zadužena, uz ostale poslove, i za nadzor nad radom na crno te za suzbijanje neregistrirane djelatnosti.

Nama je upravo taj dio sive ekonomije i najveći problem u Zadru, jer sve više ljudi jednostavno ne može više plaćati sva davanja i jednostavno odjave svoje obrte i nastave raditi na crno. Najveći je problem što se sadašnjim represivnim odnosom prema poduzetništvu takva praksa dodatno potiče. Potrebno je stoga smanjiti sva davanja prema državi, smanjiti poreznu presiju i olakšati poslovanje i razvoj gospodarstva. Ujedno treba povećati kontrolu neregistriranih djelatnosti i njihovo kažnjavanje i onda će se ljudi lakše odlučiti poslovati legalno. - zaključio je Malta i dodao kako bi na taj način i država imala višestruke koristi, jer bi na taj nemali udio prometa koji se obavlja u sivoj zoni mogla naplatiti i svoja potraživanja.

Siva ekonomija u EU

Prema istraživanjima Europske komisije od početka globalne krize pozitivni trend smanjivanja sive ekonomije posljednjih se godina počeo preokretati i udio neregistriranih djelatnosti raste i u razvijenijim zemljama. No, istraživanja pokazuju i drastične razlike u udjelu sive ekonomije, koja u sjevernim zemljama i Skandinaviji čini 10 do 18 posto službenog bruto domaćeg proizvoda, dok u mediteranskim zemljama poput Italije, Španjolske i Portugala ona dosiže i do 25 posto udjela. U bivšim komunističkim zemljama, poput Rumunjske, Bugarske, a sad i Hrvatske, taj udio se procjenjuje i do 39 posto.

Narodni list