Stanje u Ukrajini ubrzalo je napore EU-a da smanji energetsku ovisnost o Rusiji, dok Moskva već dugo vremena pokušava smanjiti oslanjanje na Ukrajinu kao glavnu rutu za izvoz plina u Europu,

Zemlje jugoistoka Europe postaju sve važnije za energetsku sigurnost Europe, u vrijeme kada ukrajinska kriza čini neizvjesnim dotok plina iz Rusije preko Ukrajine, ocijenili su u subotu u Bukureštu predsjednici parlamenata i izaslanstva dvanaest regionalnih zemalja.

 Okupljeni u Procesu suradnje na jugoistoku Europe (SECCP), oni su u glavnom gradu Rumunjske sudjelovali na inauguralnoj sjednici Parlamentarne skupštine te inicijative pokrenute 1996.

Novi korak u institucionalizaciji SECCP-a trebao bi osnažiti političku i suradnju na području infrastrukture, prometa, borbe protiv organiziranog kriminala i osobito energetike kroz razvijanje interkonekcija i diverzificiranja izvora plina.

"Danas je jasnije nego ikad prije da je energetska sigurnost europski prioritet. Zato je naša regija sve važnija jer smo tranzitno područje za plin s istoka", rekao je predsjedatelj SEECP-a, rumunjski ministar vanjskih poslova Titus Corlatean.

I predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko smatra da se ukrajinska kriza višestruko odražava na regiju i cijelu Europu. Događaji u Ukrajini "na naš prostor negativno utječu na političkom, gospodarskom, a posebno na planu sigurnosti, osobito energetske", rekao je.

Stanje u Ukrajini ubrzalo je napore EU-a da smanji energetsku ovisnost o Rusiji, dok Moskva već dugo vremena pokušava smanjiti oslanjanje na Ukrajinu kao glavnu rutu za izvoz plina u Europu, svoje najveće tržište.

Budućnost Južnog toka, 2.400 kilometara dugog plinovoda iz Rusije preko Crnog mora do južne Europe, čime se izbjegava Ukrajina, doveden je u pitanje zbog spora između EU-a i Rusije nakon ruskog pripojenja Krima.

Odluka EU-a da zamrzne razgovore o gradnji Južnog toka posebno je pogodila južne članice Unije, poput Bugarske, ujedno i članice SEECP-a koje su gotovo potpuno ovisne o ruskom plinu.

"Događaji u našem susjedstvu ne utječu samo na sigurnost, nego i na gospodarski razvoj naše regije", rekao je predsjednik bugarskog parlamenta Mihail Mikov.

Južni tok trebao bi preko Bugarske, Srbije, Mađarske i Slovenije dopremati plin do Italije, a dovršetak gradnje planira se do kraja ovog desetljeća. U projekt se nedavno uključila i Austrija.

Uz Južni tok, ukrajinska kriza još veću važnost dala je Transjadranskom plinovodu (TAP) kojim bi se plin iz Azerbajdžana dopremao u Italiju preko Grčke i Albanije, uz odvojke prema Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Članice SEECP-a su Albanija, Bugarska, Grčka, Makedonija, Rumunjska, Srbija, Turska, BiH, Hrvatska, Moldavija, Crna Gora i Slovenija.