Sve je više znakova kako Europska središnja banka želi još više spustiti temeljnu kamatnu stopu, piše Deutsche Welle. U otvorenom pismu čitav niz bankara pita: što je odjednom postalo loše ako se štedi i zašto se kažnjava štediše?

Iz sjedišta Europske središnje banke se već više puta čulo kako se 'nipošto' neće podizati temeljna kamatna stopa i kako se 'razmišlja' čak o njezinom spuštanju. Kako se čini, već ovog četvrtka bi ESB doista mogao spustiti temeljnu kamatnu stopu koja je već ionako samo četvrtina postotka na tek 0,1%. Povrh toga, čuje se i da će banke i novčarske institucije biti 'kažnjene' negativnom kamatom, ako svoj novac žele tek pohraniti u središnju novčarsku instituciju zajedničke europske valute.

Želja ESB-a i njegovog čelnika Maria Draghija je jasna: usprkos već rekordno niskoj kamatnoj stopi, gospodarstvo EU-a je daleko od oporavka. Obzirom da nipošto ne izgleda kako prijeti opasnost od inflacije, stopa se onda može još više spustiti. Jer krediti se još uvijek nerado daju i traže, ne investira se, a to znači i da nema novih radnih mjesta.

Ali u takvoj monetarnoj politici ima i 'kolateralnih žrtava': to su štediše. Ne samo da su kamate na kredite niski, još niže su kamate za uloge građana. To je navelo čitav niz predsjednika udruga raznih njemačkih banaka, štedionica i osiguravatelja da u listu Bild objave zajednički apel protiv ovakvog 'otuđivanja imovine štediša', kako su naslovili svoje otvoreno pismo.

Prije svega, njemački bankari smatraju kako se 'pacijent Europa' ipak nalazi na 'polaganom, ali sve bržem putu poboljšanja' i kako se tu jedva može nešto učiniti na brzinu. Već i najave ovogodišnjih stopa rasta ukazuju da nisu potrebne nikakve nove fiskalne mjere, a ne postoji niti opasnost od deflacije.

Bankare još više ljuti najavljena 'kaznena kamata' za deponirani novac. 'Takva kaznena kamata kakva još nije postojala u EU-u neće oživjeti izdavanje kredita. Taj lijek neće pokazati učinak, ali će rizik i popratne pojave biti utoliko veće', smatra predsjednik udruge Volksbanaka i Raiffeisenbanaka, Uwe Frölich, piše Deutsche Welle.

Umjesto toga, ističu bankari, ova politika ugrožava 'kulturu štednje' kakva se gaji u ovoj zemlji. U Njemačkoj se još od malih nogu uči kako treba štedjeti da bi se imalo u starosti - i što sad onda znači ovaj rat koji se najavljuje svima koji tek žele ostaviti svoj novac 'na strani'?

Jer to će ostaviti dugotrajne posljedice, upozorava predsjednik udruge njemačkih štedionica Georg Fahrenschon. 'Ova politika niske kamate šteti mirovinskim fondovima i to u doba kad se ukazuje sve veći problem', smatra ovaj bankar. Jer, umirovljenika će svugdje u Europi biti još više nego sad - i odakle da se plaća njihove mirovine ako se sad 'kažnjava' da se čuva novac?

To smatra i predsjednik udruge njemačkih osiguravatelja Alexander Erland. Jer ako se uopće više niti ne trudimo štedjeti, to će ostaviti 'golemu rupu u mirovinskom osiguranju budućih umirovljenika'. Ovi bankari ne dvoje kako je svojedobno, u doba krize bilo dobro i korisno 'otvoriti sve brane' rijeci novca središnjih banaka i pustiti kapital u krvotok gospodarstva.

Ali sad, smatraju, je vrijeme da se počnemo vraćati u 'normalno stanje' gdje središnje banke više neće upravljati razvoj gospodarstva.