Ministar otvoreno
Vrdoljak: ‘Peti krug pregovora s MOL-om održat će se 25. srpnja’
Pred Vladom bi se uskoro trebao naći prijedlog da se na listu strateških investicijskih projekata uvrsti i LNG terminal, projekt koji ima podršku i Europske komisije i za koji će se ove godine zatražiti sufinanciranje potrebne dokumentacije iz fondova EU
Peti krug pregovora s MOL-om održat će se 25. srpnja', kazao je Vrdoljak, koji se nada da će, nakon pravomoćne presude bivšem premijeru Ivi Sanaderu za primanje mita za prepuštanje upravljačkih prava u Ini mađarskom MOL-u, glavna tema tog sastanka biti promjena načina upravljanja i dioničkog ugovora.
‘Iskreno se nadam da će prihvatiti naš
prijedlog od prvog dana pregovora - da se ide u smjeru novog
dioničarskog ugovora i novog modela upravljanja Inom', kaže Vrdoljak.
Dogovor s MOL-om, koji u Ini ima 49,08 posto dionica, a hrvatska država
44,84 posto, tehnički je najjednostavniji model za rješenje trenutne
situacije, jer bi se tako, objašnjava ministar, najbrže krenulo u razvoj
Ine.
‘No, od činjenice tko je strateški partner, važnije mi je da je
strateški partner odlučio ulagati u Inu, u njene proizvodne,
rafinerijske kapacitete, maloprodaju mrežu, u širenje u regiju, u znanje
njenih zaposlenika, a što je, većina toga, izgubljeno u zadnjih pet
godina', ističe ministar gospodarstva, koji time odgovara i na pitanja o
špekulacijama da je ruski Gazprom mogući kupac MOL-ova udjela u Ini.
‘Vodili smo nekoliko razgovora sa stranim tvrtkama o stanju u Ini. Da li
se to može shvatiti kao interes - možda da. Konkretizacije, što znači i
prezentacije Vladi razvojnih ciljeva i konkretnih planova u Ini, nije
bilo', kaže Vrdoljak.
Na upit o interesu Gazproma za Inu i špekulacijama da je ta ruska
kompanija, uz dionice Ine koje ima MOL, zainteresirana i za kupnju 19
posto dionica od Vlade, koja bi u tom slučaju u Ini zadržala kontrolni
paket od 25 posto plus jednu dionicu, Vrdoljak ponavlja da su kod
eventualnog izbora novoga strateškog partnera važniji njegovi planovi za
razvoj Ine.
'Ponovit ću, izuzetno nam je važno što strateški partner planira u
razvoju Ine, investicijama u proizvodnju, rafinerije, maloprodaju, a
inzistirat ćemo i da Ina bude vertikalno integrirana kompanija. A tada,
na koji način će se financirati te investicije, da li iz prihoda Ine,
kreditima, dokapitalizacijom, pitanje je dogovora dvaju strateških
partnera, prijatelja koji imaju zajednički interes. Tada se, ovisno o
modelu financiranja razvojnih projekta, može dogoditi da u nekom
trenutku Vlada poveća svoj vlasnički udio ili to učini strateški
partner', kaže ministar gospodarstva.
Očekuje se dobar odaziv i na natječaj za istraživanje na kopnu
Ministar očekuje i dobar odaziv naftnih kompanija na natječaje
za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na kopnu, za što je jučer
otvoren natječaj za prvu fazu - područje Slavonije, do kraja godine
očekuje se natječaj za sjeverni i središnji dio Hrvatske, a vjeruje da
će do kraja mandata ove Vlade biti otvoren i natječaj za Dinaride.
'Puno očekujem od natječaja na kopnu. U prvoj fazi idemo sa Slavonijom,
jer očekujemo da će se tamo i u fazi istraživanja aktivirati industrija,
kako nacionalna, tako i posebno ona lokalna i novo zapošljavanje.
Mislim da je to tom kraju potrebno i da to treba ubrzati i pojačati',
kaže Vrdoljak, dodajući kako, uz novu proizvodnju, dizanje industrije i
nova zapošljavanja ne treba zanemariti i veće naknade koje će ići u
lokalne proračune.
'Interesa za sobu s geološkim podacima - data room za kopno ima, iako
manje nego za Jadran. Ali uvjeren sam da će biti ozbiljnih tvrtki koje
će se natjecati za istraživanje i eksploataciju', rekao je.
Natječaj za istraživanje Jadrana otvoren je početkom travnja i traje do
početka studenoga ove godine, a potpisivanje prvih ugovora ministar
očekuje do kraja prvog tromjesečja iduće godine, za Slavoniju prve
ugovore očekuje krajem drugog kvartala, a u zadnjem tromjesečju 2015. i
ugovore za sjeverni i središnji dio Hrvatske.
'Kada potpišemo koncesijske ugovore s izabranim ponuditeljima očekujemo
kako će oni najprije napraviti i detaljnu 3D seizmiku, što iziskuje
nekoliko mjeseci, pa ako potpišemo ugovore za Jadran u prvom kvartalu
vjerojatno će prva istraživanja krenuti prije jeseni iduće godine. Ali
nakon toga, do kraja 2015. kreću istraživački radovi i investicije. A to
je već investicijski potencijal koji se mjeri u stotinama milijuna
dolara godišnje, gdje se aktiviraju razne industrije i kompanije,
primjerice iz sektora metaloprerađivačke industrije, geološke tvrtke,
brodogradilišta... Uvjeren sam da će to iskoristiti i hrvatske tvrtke i
jako nam je stalo da se to dogodi', kaže Vrdoljak, podsjećajući da time
domaće tvrtke mogu steći reference koje im mogu donijeti i poslove u
inozemstvu.
Računice Ministarstva pokazuju da bi samo investicije u istraživanje u
Jadranu mogle donijeti stotine milijuna, pa i oko 1,5 milijardi dolara.
'Ovisno o dubini mora jedna istraživačka platforma košta između 30 i 50
milijuna dolara. Na jednom istražnom polju, ovisno o 3D seizmici,
procjene su da su potrebne prosječno tri istražne platforme, što bi onda
za jedno istražno polje bilo i oko 150 milijuna dolara investicije. Ako
u prvoj fazi, od 29 polja u Jadranu, koncesioniramo njih deset to je
onda 1,5 milijarda dolara', objašnjava Vrdoljak.
Predviđeni minimalni rok za istraživanje je tri godine, a ovisno o tim rezultatima slijedi eksploatacija.
'Mi ćemo imati plina daleko više nego što trošimo. Ići ćemo na ugovore o
podjeli proizvodnje, ali država će sigurno u fazi proizvodnje, vodeći
pametnu energetsku politiku, biti u poziciji koja će omogućiti da
hrvatska industrija ima najjeftiniji plin i naftu. A onda, posljedica
toga je da se energetski intenzivne industrije iz regije, zbog
matematike, zbog cijene, prebacuju u Hrvatsku', kaže ministar. I na taj
način planiramo privlačiti nove investicije.
LNG uskoro dobiva status projekta od strateškog interesa
Vrdoljak očekuje da će uskoro pred Vladu i prijedlog da se projekt LNG
terminala u Omišlju, na otoku Krku, proglasi projektom od strateškog
interesa za Republiku Hrvatsku, a uspjelo ga se uvrstiti i na listu
projekta od zajedničkog interesa za Europsku komisiju.
'Imamo podršku Komisije i pozicionirali smo taj projekt kao ključan
projekt za sigurnost opskrbe regije plinom', kazao je Vrdoljak.
Za LNG je u postupku ishođenje lokacijske dozvole, a ministar najavljuje
da će Hrvatska već ove godine od Europske komisije i CEF-a (Connecting
Europe Facility) zatražiti da dijelom financiraju potrebnu dokumentaciju
- detaljnu studijsku razradu tehničko-tehnološkog rješenja, geološku
studiju, glavni projekt, natječajnu dokumentaciju.
'Očekujemo da već ove godine kandidiramo za sufinanciranje pripremne
dokumentacije, imamo podršku Europske komisije u realizaciji LNG-a i
svih evakuacijskih plinovoda koji su u tom klasteru', ističe Vrdoljak.
Ministar odbacuje bojazni da bi projekt LNG terminala mogao blokirati
eventualni novi vlasnik Dina Petrokemije, a zbog zemljišta u Omišlju,
koje je pod hipotekom Hypo banke, vrijednom 23,5 milijuna eura.
'Proglašenjem LNG projekta strateškim projektom to će se lakše riješiti.
Tko god bio vlasnik lokacije u bilo kojem trenutku, ide se na
izvlaštenje i vlasniku će se platiti naknada. Nema tu manipulacije -
izvlaštenje, procjena i plaćanje naknade', kaže Vrdoljak.
Po njegovim riječima, Ministarstvo je zaprimilo 40 prijava projekata za
koje je zatražen status strateških investicijskih projekata, od čega je
18 javnih investicijskih projekata, a 22 su privatni projekti.
Industrijska strategija i akcijski plan nužni za greenfield investicije
A da bi se to promijenilo, naglašava kako treba usvojiti
strategiju industrijskog razvoja i akcijski plan za njenu provedbu i u
strateškim granama dati punu podršku investitorima koji znaju što mogu
očekivati od ove zemlje - educiranu radnu snagu, poticaje, potpore
sukladno Zakonu o poticanju investicija, konkurentu cijenu energetike i
sl.
'Dok to ne napravimo, dok nemamo akcijski plan za provedbu industrijske
strategije koji će definirati kako povezati strateške sektore s
obrazovnim sustavima, kako porezno i na druge načine pratiti strateške
razvojne sektore, imat ćemo, nažalost, situaciju da greenfield
industrijskih investicija u Hrvatskoj ima puno manje nego što želimo i
trebamo', smatra Vrdoljak.
Nacrt industrijske strategije prošao je proceduru javne rasprave, a plan
je Ministarstva da do kraja ovog mjeseca prođe Vladu i u Saboru bude na
prvoj sjednici u rujnu, nakon čega slijedi akcijski plan.
U nacrtu strategije su kao 'pokretači' prepoznati ICT sektor,
metaloprerađivačka industrija, elektroindustrija i farmaceutska
industrija, dok je u javnoj raspravi najviše primjedbi došlo od sektora
koji su naznačeni kao 'čuvari' - prehrambeno-prerađivačke i drvne
industrije.
Ministar objašnjava kako te dvije industrije, koje čuvaju Hrvatsku od
uvoza i na pametan način iskorištavaju prirodna bogatstva, treba čuvati
te da i one imaju šansu postati 'pokretači'.
'Te industrije, koje smo danas nazvali 'čuvarima', već sutra, kada im
pomognemo u povezivanju s obrazovnim sustavom, u dizanju tehnologije,
dizanju bruto dodane vrijednosti svakog proizvoda, mogu postati
'pokretači'. Država će im u tome pomoći, ali i oni sami trebaju znati da
im to treba biti cilj', ističe Vrdoljak.
Neću dozvoliti propast Petrokemije
Vlada je na ovotjednoj sjednici donijela i odluku da će prodati
22,82 posto dionica Končar Elektroindustrije iz državnog portfelja čime
će se osigurati sredstva za dokapitalizaciju kutinske Petrokemije, a
Vrdoljak poručuje kako neće dozvoliti da Petrokemija, zbog loše
povijesti, propadne.
'Nismo našli strateškog partnera koji bi osigurao dugoročno poslovanje i
konkurentnost Petrokemije. Nakon toga donijeli smo odluku da
Petrokemiju moramo spasiti, da nećemo biti nijemi promatrači propadanja
Petrokemije, jer se 20 godina u nju nije ulagalo. Odlučili smo da Vlada,
Ministarstvo gospodarstva krenu u restrukturiranje Petrokemije, izrađen
je program restrukturiranja koji je prihvaćen na Upravi i Nadzornom
odboru i koji je temelj za prvi krug dokapitalizacije. Kraj programa
restrukturiranja je kraj 2018. i Petrokemiju je u tom razdoblju potrebno
dokapitalizirati s 1,6 milijardi kuna, što treba biti uloženo u tvrtku a
dio u otpremnine zaposlenicima', kaže Vrdoljak i ističe kako je ključno
tim investicijama osigurati konkurentnu proizvodnu cijenu na
regionalnom tržištu.
U prvoj fazi predviđena je dokapitalizacija u iznosu od 500 milijuna
kuna, a provodit će se u tri kruga, u prva dva u njoj mogu sudjelovati
postojeći dioničari, a u trećem krugu, u rujnu, mogu sudjelovati svi
zainteresirani.
'Vlada će sigurno pokriti dio koji osigurava uspješnu dokapitalizaciju.
To je 250 milijuna kuna, a ostatak mogu upisati postojeći dioničari. U
trećem krugu mogu sudjelovati svi, može se dogoditi da u trećem krugu
dođe neki strateški partner, no, vrijeme će pokazati tko će ući', kaže
Vrdoljak.
Vezane vijesti
Izdvojeno
-
Dođite u Glazbenu zbirku Gradske knjižnice Zadar u ponedjeljak 16. prosinca na Božićni kviz!
-
Na osunčanom Trgu Petra Krešimira IV u Pagu održan je svečani doček Svete Lucije, zaštitnice svjetla, koji je privukao brojne građane i posjetitelje.
-
-
Hrvatski skijaš Filip Zubčić sedmi je nakon prve vožnje veleslaloma kojeg skijaši voze u subotu za Svjetski kup u Val d'Isereu, dok je najbrži Švicarac Marco Odermatt.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.