Ruski dogovor o dostavi pina Ukrajini i dijelu Europe smirio je nagađanja o neizvjesnoj zimi za građane i gospodarstvo, ali i otkrio koliko je Moskvi bitan prihod od prodaje plina u Europi.

Posljednji posao Jose Manuela Barrosa kao šefa Europske komisije i povjerenika za energiju Oettingera ovih je dana bilo posredovanje u dogovoru Rusije i Ukrajine oko plaćanja plina. Dogovor je postignut, a Gazprom će ventil otvoriti tek sljedećeg tjedna ako Ukrajina uplati 2,2 milijarde dolara od nešto više od tri što je dogovoreno da će biti plaćeno do kraja godine. Kada se zakomplicirala ukrajinska kriza u Europi su dolaskom toplijih i bezbrižnijih dana počele priče kako je kriza sjajna prilika za smanjivanje ovisnosti o ruskom plinu, ali europsko posredovanje i požurivanje dogovora pa i finacijska jamstva za Ukrajinu dokazuju važnost jeftinog ruskog plina za krizom nagrižena gospodrastva. Analitičari napominju da je ovisnost međusobna, a aduti u odnosima sezonski. Ian Bond iz centra za europske reforme...

"Rusija jako ovisi o prihodima od plina prodanog u Europi, namanje pola državnog proračuna puni se prodajom ugljikohidrata u Europi. Iako će se zimi Europa prije smrnuti nego Rusija bankrotirati tijekom ljeta ima više prilika" kaže Ian Bond iz Centra za europske reforme.

A te prilike su plin iz Katra, sjeverne Afrike i Norveške, ali njemačka ovisnost o ruskom plinu izgurala je i ovaj dogovor, dok se više nitko ne sjeća priča o uvozu skupog LNG-a iz Amerike jer, napominje, posljednji problemi su financijske prirode i Rusija treba novac. Inače od 550 milijardi kubičnih metara plina koje Europa godišnje potroši 150 dolazi iz Rusije. Miljenko Šunić iz stručne udruge za plin upozorava da potrošnja plina nije kao prije par godina.

"Ja bih rekao da je to reducirano i da nije više tako. Potrošnja plina je pala od 15 do 20 % u Europi ali i kod nas.", kaže Šunić.

Šunić kaže da će plina za Hrvatsku, koja 60 posto namiruje iz vlastite proizvodnje biti, a problemi su mogući jedino u slučaju novih zatvaranja ventila i ekstremnih hladnoća. Osamostaljivanje zemalja u energetskom smislu ovih smo dana vidjeli u Litvi koja je od jedne norveške tvrtke iznajmila plutajući LNG terminal kako bi se riješila ovisnosti o Rusiji.

"Ima danas raznih tehničkih rješenja, ali sva su skuplja od standardnog plinovoda, a on ima tu nezgodu da netko zatvori ventil ili priguši i kaže ne dam ti dok ne platiš ili zbog politike.", zaključuje. Da je danas ipak sve stvar novca govori i potez Rusije prema regionalnoj saveznici Srbiji kojoj je smanjena dostava plina za 28 posto. Razlog je 200 milijuna dolara duga koje Rusi žele do nove godine a srbijanski premijer Vučić na to nije pristao.