Na panelu 'Ekonomska stvarnost' drugog dana skupa ekonomista u Opatiji sudjelovali su član Uprave Francka Josip Budimir, ekonomski analitičar Branimir Lokin, izvršni direktor Agrokora za strategiju i tržište kapitala Zdravko Marić te profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Josip Tica, piše mojposao.hr

U uvodu je moderator panela, HNS-ovac Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa, rekao da nakon šest godina recesije dolazi do loma institucija te gubitka povjerenja građana u državu i politiku. Panelistima je postavio pitanje koje bi oni ključne strateške i operativne mjere povukli da bi preokrenuli negativne trendove.

Budimir je istaknuo da iz godine u godinu povećavamo ceh koji ćemo jednog dana platiti kad netko pokrene promjene. Smatra da su ključne tri mjere: reforma državnog sektora, fiskalna reforma i ozbiljna reforma teritorijalnog ustroja zemlje. U prijedlogu proračuna za 2015, kad je riječ o fiskalnoj reformi, na rashodovnoj strani su učinjeni simbolični rezovi, misli Budimir. Tvrdi da je moguće uštedjeti minimalno 10 milijardi kuna, a glavna područja su mirovinski sustav, zdravstvo i reforma javnih poduzeća. 'Imamo neodrživ mirovinski sustav u koji je ugurana socijalna politika. Iz prvog mirovinskog stupa treba isplaćivati samo zarađene mirovine i na taj način bi se moglo uštedjeti dvije milijarde kuna', rekao je Budimir. U zdravstvu je moguće, naglasio je, uštedjeti tri milijarde kuna bez značajnog oduzimanja prava pacijentima dok se u javnim tvrtkama zalaže za profesionalni sustav upravljanja koji bi doveo do radikalnog restrukturiranja. Prostor za uštede vidi i u socijalnoj politici, u sklopu koje se različite socijalne naknade isplaćuju na više razina.

Zdravko Marić iz Agrokora je govorio o novom modelu rasta koji bi se trebao bazirati na rastu osobne potrošnje i povećanju konkurentnosti gospodarstva. "Ako Ledo može konkurirati Nestleu na regionalnom tržištu, zašto to ne bi mogli i drugi?", zapitao se Marić. Za njega je osnovni izazov ekonomske politike cijena kapitala - koja je kod nas od šest do osam posto - dok konkurenti plaćaju jedan do dva posto.

Sličnog mišljenja je Branimir Lokin kad je riječ o osobnoj potrošnji. 'U zadnje tri godine u poreznoj politici dosegnuli smo porezni kapacitet i ako se nastavi porezna presija, možemo samo izazvati bijeg kapitala', smatra Lokin zalažući se i za promjene u monetarnoj politici. "Monetarna politika sama je sebe dovela u aut. Treba po svaku cijenu rehabilitirati potrošnju", naglasio je. Kada je riječ u uštedama u proračunu, Lokin smatra da se najviše može učiniti na restrukturiranju javnog duga. 'Zašto ne bi postojala mogućnost da se najveći dio deficita riješi monetizacijom i da HNB otkupi obveznice? Za to postoji puno modaliteta', rekao je Lokin.

Za razliku od njega, Budimir smatra da potencijali rasta ne leže u domaćoj osobnoj potrošnji i investicijama, nego u izvozu, odnosno da Vlada mora pametnim mjerama poticati poduzeća koja mogu poslovati i konkurirati na svjetskom tržištu.