Kada je američki potpredsjednik Joe Biden , na nedavnom samitu Atlantskog vijeća u Istanbulu, kazao kako Hrvatska ima potencijal postati 'regionalno energetsko središte', vjerojatno još nije znao da će ruski predsjednik Vladimir Putin i direktor 'Gazproma' Aleksej Miller samo tjedan dana nakon toga objaviti da je plan izgradnje tzv. Južnog toka, odnosno, projekt opskrbe jugoistočne Europe ruskim plinom preko Crnog mora - mrtav, javlja Danas.hr

No, Biden je i te kako dobro znao za višemjesečne pritiske EU-a na Bugarsku, kao i za negativan stav Europske komisije prema izgradnji Južnog toga, i, što je još važnije, zajedničko protivljenje EU-a i NATO-a širenju ruskog utjecaja na ovaj dio Europe.

Vijest o odustajanju od Južnog toka, ukupno vrijednog oko 40 milijardi dolara, izazvala je šok i nevjericu u vladi naših srbijanskih susjeda, koji su upravo na tom projektu temeljili svoju energetsku stabilnost. Iz naše Vlade stižu samouvjerene izjave. No, treba kazati i kako naša izvršna vlast za poziciju Hrvatske u ovoj 'igri' Zapada i Rusije baš i nema neke naročite zasluge. Čini se kako smo na najboljem putu da postanemo energetski lider regije - ni krivi ni dužni!

'Vidoviti' ministar

To proizlazi i iz komentara ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka za Slobodnu Dalmaciju: ''Rusko odustajanje se na nas ne referira niti najmanje, ne ugrožava našu energetsku strategiju. Mi smo otvorili opciju izgradnje odvojka za Južni tok, jer Hrvatska nije imala prigodu da bude na glavnoj trasi Južnog toka. Nakon toga smo krenuli u projekt istraživanja plina i nafte te izgradnje LNG-a, a to će očito biti jedina opcija dopreme plina u ovaj dio Europe. I očito je da smo bili u pravu.''

No, unatoč 'vidovitosti' o kojoj govori ministar, čini se da nazirući rasplet čitave priče više spada u onu 'više sreće, nego pameti'.

''Mi smo i dosad previše ovisili o plinu iz Rusije, a povećanje te ovisnosti ne bi bilo dobro ni za ekonomiju ni za političku stabilnost u regiji'', komentira ekonomski analitičar dr. Damir Novotny. ''Upravo zato, ja na rusko odustajanje gledam pozitivno, ovo nam je prigoda da nadoknadimo izgubljene godine, a izgubili smo ih najmanje 15, uzdajući se u opskrbu iz jednog izvora.

Geopolitička igra

Ovo treba biti i poticaj za istraživanja mogućih izvora nafte u našem podmorju, ali i za projekt LNG terminala za ukapljeni plin'', kaže dr. Novotny. Darko Horvat, predsjednik HDZ-ova Odbora za energetiku, rudarstvo i zaštitu okoliša, podiže ručnu: ''Najavu odustajanja 'Gazproma' od Južnog toka ne treba uzeti kao konačnu odluku. U ovoj geopolitičkoj igri ruska se strana odlučila za potez kojim uzvraća udarac na ekonomske sankcije od strane EU-a.'' Horvat podsjeća da se i dalje preko 54 posto potreba za plinom u Europi podmiruje iz ruskih izvora.

Da obustavljanje Južnog toka nije dobra vijest za Srbiju, kroz koju je trebalo proći 422 kilometra plinovoda, nije jučer krio ni premijer Aleksandar Vučić. Ekonomski novinar iz Beograda Miša Brkić zato kaže: ''Na Srbiji je da sad, kad je već tragično zakasnila, počne razmišljati o svojoj energetskoj budućnosti. I to europskom pameću, kako bi našla zamjenu za ruski plin.''

Srbija se uspavala

Brkić primjećuje da se ''Srbija uspavala na lovorikama Južnog toka'' i - kao da je slušao Bidena - ističe mogućnosti koje u perspektivi nudi projekt LNG-a na Krku te Jadransko-jonskog plinovoda koji bi od Azerbajdžana preko Grčke, Albanije i Crne Gore trebao dosegnuti do Hrvatske.

Inače, vijest o ruskom odustajanju s nelagodom je primljena i u Mađarskoj, u čijem je parlamentu prošlog mjeseca izglasana promjena zakona koji omogućuju izgradnju njihova dijela Južnog toka.