Građani Hrvatske žale se Europskom sudu za ljudska prava na nepoštene građanske i kaznene postupke u Hrvatskoj, na povrede prava vlasništva, na neučinkovite istrage kaznenih djela, na povrede prava na brak, a mnogo je i zahtjeva koji se odnose na neregulirane odnose između roditelja i djece nakon rastave braka.

Europski sud za ljudska prava zaprimio je dosad 11.410 tužbi iz Hrvatske, donio 286 presuda, a Hrvatska je građanima na temelju odluka tog suda isplatila 3,3 milijuna eura odštete, rekla je u petak u Splitu zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik, no ocijenila je da među tužbama iz Hrvatske "nema teških problema".

Razdoblje od 1997. godine

Stažnik je sudjelovala na tribini o ulozi i doprinosu Europskog suda za ljudska prava u zaštiti ljudskih prava održanoj u petak na splitskome Pravnom fakultetu. Podaci koje je iznijela odnose se na razdoblje od 1997. godine, kada je Hrvatska ratificirala Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, čime je priznala ovlasti tog suda u Strasbourgu.

"Međutim, broj od 286 presuda ne pokazuje koliko je predmeta iz Hrvatske riješeno na Europskom sudu za ljudska prava budući da je taj sud donio veliki broj odluka o nedopuštenosti predmeta i odluka o prijateljskom rješenju sporova", objasnila je Stažnik.

Nepošteni građanski i kazneni postupci

Po njezinim riječima, građani Hrvatske žale se Europskom sudu za ljudska prava na nepoštene građanske i kaznene postupke u Hrvatskoj, na povrede prava vlasništva, na neučinkovite istrage kaznenih djela, na povrede prava na brak, a mnogo je i zahtjeva koji se odnose na neregulirane odnose između roditelja i djece nakon rastave braka.

Povrede prava doma i predmeti pritvorenih osoba

"Također, iz Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava imamo veliki broj kaznenih predmeta pritvorenih te predmeta povrede prava na dom", dodala je Stažnik.

Nema teških problema

Rekla je kako građani Hrvatske tuže državu Europskom sudu za ljudska prava zato što ne mogu dobiti zaštitu u Hrvatskoj, ali među tužbama na tom sudu koje dolaze iz Hrvatske, po njezinoj ocjeni, "nema teških problema".

"Broj tužbi iz Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava veći je nego iz susjednih zemalja regije, ali to ne znači da se u Hrvatskoj ljudska prava krše u većoj mjeri nego u tim zemljama, nego u Hrvatskoj postoji veća svijest o ljudskim pravima. U tim zemljama građani još nisu 'ušli' u prava koja im pruža Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda", rekla je Stažnik.

Istaknula je kako je i u Hrvatskoj još velika potreba za edukacijom o ljudskim pravima te je s tim u vezi velika odgovornost odvjetnika koji, po njezinu mišljenju, trebaju poticati suce na usklađivanje sudskih postupaka s Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.