Hrvatske nade u izdašno financiranje iz Brisela do 2020. ovog su tjedna potvrđene Partnerskim sporazumom koji je Vladi uručila povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Creţu.

Iz fondova za regionalni razvoj, koheziju i socijalu nudi se 8,6 milijardi eura za poboljšanje uvjeta života građana i poticanje gospodarstva. Kakva su, pak, iskustva onih koji su novac već povukli? Provjerili smo u slučaju zagrebačkog FER-a i dubrovačke Zračne luke.
I Europska komisija prepoznala je turistički potencijal Dubrovnika, odobrivši lani sufinanciranje obnove i razvoja zračne luke u Čilipima, projekta vrijednog ukupno 244,5 milijuna eura.

Radovi na detaljnoj rekonstrukciji infrastrukture zračne luke, kojom u Dubrovnik dolazi 64 posto svih posjetitelja, trebali bi završiti do proljeća 2019. godine. Priča iz Čilipa jedan je od primjera uspješne pripreme projekata, koji na putu do sufinanciranja iz EU fondova trebaju zadovoljiti zahtjevne procedure i pravila u pripremi potrebnih studija. Potvrđuje to i zamjenik direktora ZLD Luko Vuletić.

''Priča s europskim fondovima nije 'dođi i uzmi'. Moraš odraditi domaću zadaću. Ima novca, Europa hoće uložiti, ali mi moramo odraditi svoje. Ako mislimo da ćemo uzeti neke novce tek tako, da se pojavimo, neće biti ništa'', rekao je Vuletić.Jednako važno je strpljenje, kaže Vuletić, jer od ideje, razrade, do aplikacije a na kraju i novca, dug je put.

''Moramo znati da su sve države članice potrošile sedam godina da bi napravile pravni, institucionalni okvir za povlačenje sredstava. U ovom trenutku u Hrvatskoj imamo vrlo malo projekata za koje možemo automatski aplicirati. Ali da i apliciramo, opet će trajati godinu, godinu i pol dana da oni odobre. Vrijeme, vrijeme, vrijeme. I zato sad moramo početi pripremati projekte za razdoblje 2020-2027.'', kaže Vuletić. Znaju to dobro i na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Kroz različite istraživačke programe EU u financijskom razdoblju od 2009. do 2014. povukli su oko 16 milijuna eura. Pri tom su po broju i financijskim iznosima ugovorenih projekata s Europskom komisijom na vrhu ne samo zagrebačkog Sveučilišta, već puno šire. Kao i po omjeru broja prihvaćenih u odnosu na broj prijavljenih projekata, otkriva prodekan za znanost Gordan Gledec.

''Dakle, u zadnjih šest godina to je 16 milijuna eura. To je od ukupno prijavljenih projekata u tom vremenu, bilo je 107 prijava na FP7 projekte, mi smo dobili 27. To je nekih 25 posto uspješnosti prijavljivanja. Pri čemu je neki prosjek Hrvatske 17 posto, a prosjek u Europi je otprilike 21,6 posto", kaže Gledec. Trenutno na FER-u rade na nekoliko projekata, samostalno ili kao partneri. Nedavno su iz Europskog socijalnog fonda osigurali nova sredstva kroz više projekata jačanja konkurentnosti gospodarstva, što u aktualnom trenutku ima dodatnu težinu. A primjer su i u povlačenju novca iz fonda za regionalni razvoj.

''Ukupna vrijednost tih projekata je 2,7 milijuna eura. Međutim, uvjet je da bude jedan od partnera iz poslovnog sektora. Vidi se da smo u ta četiri projekta u suradnji s četiri hrvatska gospodarska partnera dobili samo na FER-u nešto iznad 2 milijuna eura. To pokazuje da radimo stvari koje industrija prepoznaje i koje su motor razvoja cijelog društva. Dakle, istraživanja su ovdje u službi gospodarskog razvoja, a ne sama sebi svrha.'', kaže prodekan Gledec. I na FER-u, kao i u dubrovačkoj Zračnoj luci, ističu kako je odrađena domaća zadaća prema europskim fondovima jedina formula kako uspješno do novca.

''Treba ga radom, znanjem i stručnošću nekako zavrijediti. Uvijek treba dobro unaprijed isplanirati stvari, imati dobar tim ljudi koji će uvijek napraviti više od onog što bi inače napravili. Dakle, upornost je bitna. Rezultat neće onda izostati. Svaki dobar gospodar će dati novac onda kad od toga imat koristi. Bitno je prepoznati korist za onoga tko financira neki projekt'', rezimira prodekan FER-a.