Projekt postakademskog samozapošljavanja pokrenula su vodstva Sveučilišta u Splitu i Zagrebu, a očekuje se da će se u nj uključiti i Sveučilište u Osijeku te u Rijeci

Sveučilišta u Zagrebu i Splitu u ožujku će osnovati povjerenstvo za izradu programa dodatne edukacije potrebne za postakademsko samozapošljavanje te povjerenstvo za izradu cjelokupnog programa projekta postakademskog samozapošljavanja čija bi primjena trebala pomoći razvoju gospodarstva u Hrvatskoj, istaknuto je u srijedu na predstavljanju tog projekta na splitskom Sveučilištu.

 

Projekt postakademskog samozapošljavanja pokrenula su vodstva Sveučilišta u Splitu i Zagrebu, a očekuje se da će se u nj uključiti i Sveučilište u Osijeku te u Rijeci.

"Na hrvatskim sveučilištima studira 120 tisuća studenata i radi 12 tisuća profesora, a to su golemi potencijali koji nisu dovoljno iskorišteni za potrebe razvoja gospodarstva te smo pokrenuli inovativni program postakademskog samozapošljavanja radi jačanja poduzetničkog duha studenata", istaknuo je rektor splitskog Sveučilišta Šimun Anđelinović predstavljajući tekst radne verzije programa.

Druga prezentacija programa, najavljeno je, održat će se do kraja veljače i na Sveučilištu u Zagrebu, a cijeli tekst programa bit će završen u travnju. Na temelju tog teksta potpisat će se sporazum sveučilišta, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te svih dionika u projektu.

Nakon toga će s mogućnostima projekta biti upoznati i studenti te će za njih biti raspisan natječaj. Program u sklopu kojega bi se tijekom ljeta organizirala praksa i dodatna edukacija studenata trebao bi se provoditi od 15. srpnja.

"Split i Zagreb dovoljno su veliki da mogu iznjedriti projekt, a jedan od dionika u njemu bit će i Institut društvenih znanosti 'Ivo Pilar'", rekao je Anđelinović te dodao da se u projekt postakademskog samozapošljavanja uključila i Hrvatska gospodarska komora (HGK).

Objasnio je da dodatna edukacija i praksa studenata znači da će, primjerice, inženjer elektrotehnike stjecati znanja iz ekonomije ili prava kako bi se nakon studija mogao učinkovitije uključiti u poduzetničke aktivnosti.

Prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu Miljenko Šimpraga istaknuo je kako je konačno došlo vrijeme da sveučilišta u Hrvatskoj postanu važan čimbenik gospodarskog razvoja. "Ovim projektom želimo pokrenuti akademsko poduzetništvo i pomoći Hrvatskoj da iziđe iz krize, a sve buduće vlade morat će računati na sveučilišta kao na važan društveni čimbenik", poručio je.

Na predstavljanju projekta postakademskog samozapošljavanja u Splitu bio je i predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović, koji je potvrdio da HGK podupire taj projekt. "Naš je cilj povećati broj rastućih poduzeća, tzv. 'gazela' koje pokazuju dosljedan i visok rast tijekom nekoliko godina, a da bi se povećao broj takvih poduzeća, potrebno je motivirati studente na pokretanje vlastite tvrtke i omogućiti im stjecanje znanja za takav angažman", rekao je Burilović.

Istaknuo je da HGK ima interes uključiti se u projekt jer se njime "potiče poduzetnički način razmišljanja na neekonomskim fakultetima i tako mladima omogućuje pokretanje vlastitoga rastućeg poduzeća".

Projekt su poduprli i splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja i splitski dogradonačelnik Goran Kovačević.

Predstavnici tvrtaka, osiguravateljskih kuća i banaka isticali su u raspravi kako je riječ o iznimno važnom projektu koji podupiru jer oživljava nadu u oporavak hrvatskoga gospodarstva.

I predstavnici braniteljskih udruga poduprli su projekt, ističući kako očekuju da se njegovom realizacijom pomogne i djeci branitelja lošijega socijalnog statusa.

Tijekom rasprave predloženo je da u se projekt uključe i velike gospodarske tvrtke kako bi se za njihove potrebe na sveučilištima osposobljavali stručnjaci s praktičnim znanjima i vještinama.