Implementacija presude počet će iduće godine isplatom jednostavnijih zahtjeva i potrajati više godina

Prve isplate koje će Slovenija isplatiti starim deviznim štedišama Ljubljanske banke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini mogle bi početi iduće godine, no štediše pritom ne mogu računati na kamate od 6 posto, a opravdanost svojih zahtjeva morat će dokazivati u složenom postupku verifikacije, iznijeli su u srijedu u parlamentu predstavnici slovenske vlade potvrdivši da će Slovenija ispuniti obveze prema štedišama koje joj je svojom presudom lani odredio Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.

 

"Implementacija presude počet će iduće godine isplatom jednostavnijih zahtjeva i potrajati više godina", rekla je na sjednici parlamentarne komisije za nadzor javnih financija Anja Polak Petrič, predstavnica vlade za pitanja sukcesije.

Dodala je da se Slovenija s presudom europskog suda ne slaže i da ona ima brojne nedostatke, ali da je mora izvršiti bez mnogo odugovlačenja jer bi se u suprotnome na sudu u Strasbourgu mogle aktivirati nove tužbe protiv Ljubljanske banke, rasli bi i troškovi kamata, a sud bi Sloveniji, u slučaju da ne izvrši presudu, mogao naložiti i plaćanje nematerijalne odštete štedišama.

Povjerenstvo je zatražilo od vlade da informira parlament o tijeku donošenja zakona koji će biti temelj za isplatu štednih uloga štedišama u Hrvatskoj u BiH, a koji bi morao biti donesen do sredine ove godine kada istječe rok koji je Sloveniji za to dao Europski sud u Strasbourgu.

Po podacima koje su na sjednici iznijeli predstavnici ministarstva financija, ukupna glavnica bez kamata koju Slovenija, po presudi suda u Strasbourgu, duguje štedišama u Hrvatskoj iznosi 135,6 milijuna eura, a za štediše u BiH 121 milijun eura, čemu bi po presudi Europskog suda za ljudska prava trebalo pribrojiti i godišnje kamate od 6 posto.

Slovenija se s time ne slaže, istaknula je predstavnica slovenske vlade, smatrajući da je sud krivo interpretirao zakon po kojemu su prije 20 godina uz tu kamatu bili isplaćeni štediše Ljubljanske banke u Sloveniji. Tada se nije radilo o kamatnoj stopi koju su štedišama dale banke, nego o kamati koju je bankama priznala država za njihove stare obveze prema štedišama, istaknuli su predstavnici ministarstva financija.

Sud u Strasbourgu ustvrdio je da model isplate štediša u Hrvatskoj i BiH mora biti po istom modelu po kojemu su isplaćeni štediše u Sloveniji, a radilo se o isplati u gotovini ili obveznicama u roku deset godina i uz godišnju kamatu od 6 posto. Predstavnici ministarstva financija i vlade ustvrdili su, međutim, da se tadašnja situacija od prije više od 20 godina danas "ne može replicirati". Kako navode, razlika je u tome što su slovenski štediše dobili svoje uloge iz slovenskih podružnica Ljubljanske banke koje su bile poslovno aktivne, dok Ljubljanska banka Zagreb i Ljubljanska banka Sarajevo nakon raspada bivšeg sustava i bivše države više nisu bile poslovno aktivne niti ostvarivale prihod iz koje bi se mogle isplatiti kamate.

Prijava starih štediša koji imaju potraživanja prema Ljubljanskoj banci, nakon što se sredinom godine o tome donese poseban zakon, bit će kompleksna i zahtjevna. Problemi se očekuju posebno s dokumentacijom iz BiH, zbog kaotičnog stanja do kojeg je u BiH došlo u vrijeme rata, kao i zbog toga jer nema podataka koji su štediše Ljubljanske banke u toj zemlji već bili isplaćeni putem sudjelovanja u privatizaciji ili tako da su dobili svoje štedne uloge iz humanitarnih razloga. Takvih BiH štediša koji su svoje uloge već dobili, po ocjenama slovenskog ministarstva financija, ima oko 14,4 posto. Uz to, presuda suda u Strasbourgu ne odnosi se niti na one hrvatske štediše Ljubljanske banke Zagreb koji su već isplaćeni, jer su u međuvremenu svoj dug prebacili na hrvatske banke, naveli su predstavnici slovenskog ministarstva financija.

Predstavnica vlade za pitanja sukcesije Anja Polak Petrič rekla je da presuda Europskog suda za ljudska prava, po kojoj je Slovenija dužna vratiti štednju štedišama Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj, ne negira slovensko stajalište da je stara štednja i sukcesijsko pitanje, na čemu će Slovenija i dalje inzistirati.

Osim toga, Slovenija će, po njenim riječima, inzistirati i na potrebi vraćanja potraživanja Ljubljanske banke prema poduzećima u Hrvatskoj i BiH, pri čemu je po njenim riječima još i sada na hrvatskim sudovima otvoreno 17 takvih tužbi Ljubljanske banke. Ti su sudski postupci u zaključnoj fazi, a Slovenija pridržava i mogućnost da to pitanje otvori u međunarodnim forumima, rekla je Anja Polak Petrič.